Šta kada se pojavi pjegavost lista jagode ili pepelnica?

Prema riječima stručnjaka za voćarstvo, uspješnu proizvodnju jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, tri bakterioze i preko 25 vrsta virusa i fitoplazmi.

Pjegavost lista (Mycosphaerella fragariae) jedna je od najčešćih bolesti ove voćne vrste. Tipični simptomi pojavljuju se na listu u vidu manjih tamnoljubičastih pjega okruglog ili nepravilnog oblika. Centar mrlje kasnije postaje siv i svjetliji sa jasno uočljivim crvenoljubičastim prstenom. Brojne pjege se spajaju i dovode do nekroze lista i njegovog sušenja, objašnjava stručnjak za zaštitu bilja, Branko Galović. 

Jača pojava ovog oboljenja je u uslovima obilnijih padavina.

Svake godine obnavljati zasad

Jagodu treba saditi na lakom i rastresitom tlu. Svake godine obnavljati zasad novim i zdravim živićima, a ne gajiti je kao višegodišnju biljku. Ukoliko se ipak proizvodi kao višegodišnji zasad neophodno je da se lišće na kraju vegetacije pokosi i spali.

Novi listovi će biti zdravi. Na ovakav način izbjegava se zaraza za iduću sezonu. Potrebna je i preventivna primjena fungicida i to prvi put pred cvjetanje, a drugi u fazi zametanja i rasta ploda, napominje Galović.

Bolesti jagoda - simptomi i suzbijanje

Kako smo ranije pisali, u prosječnim godinama i uz preventivnu upotrebu djelotvornih preparata popuzt azoksistrobina (Quadris SC), difenkonazola (Score 250 EC) i bakarnih preparata, pomenuto oboljenje ne može ugroziti urod.

Pepelnica se brže razvija u zaštićenom prostoru

Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseljava donju lisnu stranu pa se zaraženo tkivo uvija prema gore, a rubni dio naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski micelij na jagodama je vrlo rijetko vidljiv, a najvažniji ekološki uzročnik ranije pojave je visoka vlažnost vazduha.

Stoga se brže razvija i veće štete pravi pri uzgoju u zaštićenom prostoru (visokim tunelima, plastenicima, staklenicima).

Moguća je zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik mijenja zbog neravnomjernog rasta zdravog i napadnutog dijela. Upravo zato napad na jagodama mnogi poistovjećuju sa fiziološkim poremećajima uslijed neravnomjernog đubrenja.

Ovo oboljenje vrlo dobro suzbijaju fungicidi iz grupe strobilurina, a u nekim razvijenim zemljama protiv pjegavosti i pepelnice nakon berbe koriste još difenkonazol, penkonazol, ističe ovaj stručnjak.