Rezidbom tokom ljeta postiže se ravnoteža porasta i rodnosti stabala i sprječava nepotrebno trošenje hranjivih tvari.
Zelena rezidba je, prije svega, dopuna zimske rezidbe (na zrelo) i obavlja se tokom juna i jula. U odnosu na stadijum razvoja voćke, režu se mlada stabla u toku formiranja uzgojnog oblika krune i starija stabla u punoj rodnosti.
Prilikom zelene rezidbe jabučastih i koštičavih vrsta i sorti voćaka uglavnom se izbojci (mladari) iz tekuće vegetacije - povijaju, savijaju, pinciraju ili potpuno uklanjaju.
Povijanje i savijanje jednogodišnjih mladara, kako bi se formirale horizontalne rodne grane, ima za cilj - da voćki omoguće veću i redovnu rodnost. Mladare i buduće skeletne grane treba povijati tako da zauzmu što horizontalniji položaj kako bi se hranjive tvari (azot, ugljeni hidrati, fitohormoni) ravnomjerno raspodijelile duž grana i grančica. Na taj način uspostavlja se ravnoteža između porasta i rodnosti.
"Rodnost se povećava zbog toga što se određeni broj bočnih vegetativnih pupoljaka transformira u generativne ili cvjetne pupoljke. Oni nakon oplodnje formiraju zadovoljavajuću količinu plodova, što nije slučaj kod potpuno vertikalnog položaja ljetorasta i grana, koji ponekad uopće nemaju rod. Savijanjem jednogodišnjih mladara koji rastu vertikalno, u unutrašnjost krune, ili obično na vršnom dijelu krune (pri uzgojnom obliku palmeta, na najvišem spratu) sprječava se nepotrebno trošenje hranjivih tvari", objašnjava diplomirani inženjer voćarstva, Aleksandar Antić.
Savijanjem suvišnih i vertikalnih jednogodišnjih mladara u fazi formiranja uzgojnog oblika krune, postižu se povoljni rezultati u rastu skeletnih grana, odnosno formiranju rodnog drveta koji će dati rodne grančice.
Ukoliko se od samog početka uzgoja kruna pravilno formira, ona će biti snažna, simetrična, rodna, vitalna i dugovječna. Savijeni izbojci više ne rastu, ali žive i fotosintetiziraju, odnosno normalno stvaraju organsku hranu za porast ostavljenih skeletnih grana i rodnih grančica.
Mladari i grane mogu se savijati kanapom (rafijom) ali su se najbolje pokazale specijalne štipaljke na čijim krajevima nalazi se komad metala koje pritišće grančicu. Ukoliko je štipaljka bliža mjestu račvanja - grana se povija, a ako je štipaljka bliža vrhu mladara - onda se on savija.
Prednost upotrebe štipaljki je što se lako postavljaju na željeno mjesto, a mogu se koristiti više godina.
Pinciranjem jednogodišnjih mladara zakidaju se i skraćuju vrhovi i na taj način direktno nastavlja dalji porast mladara. Ovim postupkom pruža se mogućnost ostavljenim granama i rodnim grančicama da se bolje hrane, rastu i formiraju pupoljke. "Pincirana skraćena grančica i dalje sa preostalim lišćem fotosintetizira i stvara organsku hranu za sebe i druge dijelove krune, ali više nije konkurentna", ističe Antić i naglašava da se u toku naredne rezidbe na zrelo, do osnove uklanjaju svi pincirani mladari.
Tagovi
Autor