Smokva "prkosi" klimatskim promjenama: Kako izbjeći pucanje plodova?

Smokva je stoljećima dio hercegovačkog krajolika, no posljednjih godina sve više proizvođača ponovno pokazuje interes za njezin uzgoj. Razlog nije samo tradicija, nego i činjenica da se ova kultura dobro prilagođava klimatskim uvjetima koji postaju sve izraženiji.

Dok se pojedine voćne vrste sve teže nose s klimatskim promjenama, smokva pokazuje zavidnu otpornost, zbog čega mnogi stručnjaci smatraju da bi upravo ona mogla imati značajnu ulogu u budućnosti hercegovačke voćarske proizvodnje.

Zašto je smokva zanimljiva proizvođačima?

Za razliku od brojnih voćnih kultura koje zahtijevaju intenzivno navodnjavanje i visoka ulaganja, smokva može ostvariti zadovoljavajuće rezultate i u skromnijim uvjetima proizvodnje.

Međutim, među proizvođačima postoji jedna česta zabluda, da smokva ne treba vodu. Iako može preživjeti sušu bolje od većine voćaka, za kvalitetan i tržišno atraktivan plod ipak joj je potrebna određena količina vlage, posebno tokom formiranja i dozrijevanja plodova.

Na nasadima gdje je omogućeno povremeno navodnjavanje tokom najkritičnijih ljetnih mjeseci često se postižu krupniji plodovi, bolja ujednačenost uroda i manji postotak odbacivanja plodova.

Najčešća pogreška

Mnogi proizvođači zalijevanje obavljaju tek kada primijete da biljka trpi posljedice suše. Tada često dolazi do obilnog navodnjavanja nakon dugog sušnog razdoblja, što može izazvati pucanje plodova.

Na terenu se upravo pucanje smokava pokazuje kao jedan od najčešćih problema tokom ljeta. Nakon nekoliko sedmica bez značajnijih oborina dovoljno je svega nekoliko dana intenzivne kiše ili preobilno navodnjavanje da plodovi počnu pucati, čime gube tržišnu vrijednost i postaju podložni napadu insekata i mikroorganizama.

Zbog toga se preporučuje češće, ali umjerenije navodnjavanje, umjesto rijetkog i obilnog dodavanja vode.

Jedan od prvih znakova nedostatka vode kod smokve su sitniji plodovi i usporen rast mladih izboja. Proizvođači također mogu primijetiti slabije razvijenu lisnu masu, sporije dozrijevanje te pojačano opadanje plodova. Pojava ovih simptoma tokom najtoplijeg dijela ljeta često je signal da biljci nedostaje vlage potrebne za normalan razvoj i kvalitetan urod.

Isplati li se saditi nove nasade?

Posljednjih godina raste interes za podizanje novih nasada smokve, osobito na područjima gdje druge voćne vrste pokazuju osjetljivost na sušu.

Prije podizanja nasada potrebno je obratiti pažnju na nekoliko važnih faktora. Smokva ne podnosi dugotrajno zadržavanje vode oko korijena pa treba birati dobro drenirana tla. Također, poželjno je izbjegavati parcele izložene hladnim zimskim vjetrovima i mrazištima.

Proizvođači koji planiraju komercijalnu proizvodnju trebali bi unaprijed razmotriti i tržište. Svježa smokva ima relativno kratak rok trajanja, zbog čega je važno osigurati brz plasman ili razmišljati o preradi.

Jedna od prednosti smokve je mogućnost stvaranja dodatne vrijednosti kroz preradu. Suhe smokve, džemovi, pekmezi, voćni namazi i različiti tradicionalni proizvodi postižu znatno veću cijenu od sirovog ploda.

Mnogi manji proizvođači upravo u preradi vide priliku za povećanje prihoda, osobito u godinama kada dio uroda ne zadovoljava kriterije za prodaju kao svježe voće.

Odgovara novim klimatskim uvjetima

Iako smokva nije potpuno otporna na posljedice klimatskih promjena, njezina sposobnost prilagodbe visokim temperaturama i sušnim uvjetima daje joj značajnu prednost u odnosu na brojne druge voćne vrste.

Neke sorte smokava mogu dati dva uroda u jednoj sezoni

Zbog toga nije pretjerano reći da bi smokva u narednim godinama mogla postati jedna od najvažnijih voćarskih kultura Hercegovine. Oni proizvođači koji danas ulažu u kvalitetan nasad, pravilnu agrotehniku i organiziran plasman mogli bi u budućnosti ostvariti značajne koristi od kulture koja je istovremeno tradicionalna i izuzetno perspektivna.