Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti krušaka
  • 18.09.2022. 09:00

Siva pjegavost krušaka - česta bolest u zapuštenim voćnjacima

Ako jesen bude topla može da dođe do ranijeg kretanja vegetacije, cvjetanja i smrzavanja voćaka, u slučaju jače zime. To može dovesti do slabije rodnosti u narednoj vegetacionoj sezoni

Foto: Bojan Kecman
  • 44
  • 18
  • 0

Uzročnik sive pjegavost krušaka je gljiva Mycosphaerella sentina, a šteta se ogleda u ranijem opadanju lišća, što povećava opasnost od izbijanja retrovegetacije u slučaju tople jeseni. Generalno, ova bolest nije teška za suzbijanje, ali se u većini voćnjaka u kojima se obavlja zaštita, pojavljuje nakon berbe, jer proizvođači nemaju običaj da tretiraju stable kontaktnim fungicidima u avgustu i septembru, odmah poslije berbe ljetnih sorti krušaka.

Isto tako, ne čini veliku štetu u takvim slučajevima, ali problemi mogu da se pojave u zapuštenim voćnjacima, pogotovo u onim u kojima se od početka vegetacije voćke nisu tretirale pesticidima.

Prvi tretmani 

Optimalne temperature za pojavu bolesti su oko 25 stepeni. Prvi tretmani trebalo bi da se obave odmah nakon cvjetanja voćaka i još u dva ili tri navrata, otprilike nakon 14 dana. Međutim, pošto voćari posljednjih godina češće tretiraju stabla pesticidima, nekada i više od 20 puta tokom vegetacije, već u početnim fazama razvoja bolesti, dolazi i do njenog suzbijanja.

Već u rano proljeće dolazi do pojave simptoma

Ako se sa prskanjem ne nastavi nakon berbe opet će se pojaviti bolest, ali u mnogo manjem obimu. U voćnjacima koji su, po pitanju primjene hemijskih sredstava, nezaštićeni, već u rano proljeće dolazi do pojave simptoma koji se ogledaju po sitnim sivim pjegama koje se formiraju na licu lista.

Šta je ključno nakon berbe - kako krušku spremiti za zimu?

Iz opalog lišća vjetrom i kišom spore se prenose na zdravo lišće. Nakon petnaestak dana inkubacije dolazi do stvaranja pjega koje su sitne, prečnika nekoliko milimetara, s tamnijim ivicama. U sredini pjega su askospore koje, u slučaju povoljnih uslova, tj. na temperaturama oko 10 stepeni, klijaju i stvaraju micelije iz kojih će se oslobađati piknospore, a koje ostvaruju sekundarne infekcije.

Na jednom listu tada može da dođe do pojave većeg broja pjega koje se spajaju, nema fotosinteze u listovima, smanjena je njegova aktivnost i dolazi do prijevremenog otpadanja već tokom avgusta ili septembra.

Kada lišće opadne gljivica prezimljava u njemu

Naravno, za ostvarenje zaraze, potrebna je veća vlažnost, tj. kiša.

Smanjuje rodnost

Upravo je defolijacija najveći problem. Ako jesen bude topla može da dođe do ranijeg kretanja vegetacije, cvjetanja i smrzavanja voćaka, u slučaju jače zime. Najgore je što može doći do slabije rodnosti u narednoj vegetacionoj sezoni.

Sam svoj majstor: Znanje s fakulteta primijenio u voćnjaku, ubrao 70 tona kruške

Kada lišće opadne gljivica prezimljava u njemu i na proljeće počinje novi ciklus. Od sorti najviše su osjetljive Viljamovka i Boskova bočica, a Fetel, Santa Marija, Citronka, nemaju problema s ovom gljivom koja napada i dunju.


Povezana biljna vrsta

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini... Više [+]

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cvate (krajem aprila ili početkom maja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s... Više [+]

Tagovi

Siva pjegavost krušaka Defolijacija Askospore Micelije Fotosinteza Kruška Dunja Pjegavi listovi Mycosphaerella sentina


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Bioplinsko postrojenje u farmi "Spreča". Radi se o pionirskom postrojenju ovog tipa u FBiH gdje se struja proizvodi iz obnovljivih izvora energije, tačnije iz biogasa.