Siva pjegavost krušaka - česta bolest u zapuštenim voćnjacima

Uzročnik sive pjegavost krušaka je gljiva Mycosphaerella sentina, a šteta se ogleda u ranijem opadanju lišća, što povećava opasnost od izbijanja retrovegetacije u slučaju tople jeseni. Generalno, ova bolest nije teška za suzbijanje, ali se u većini voćnjaka u kojima se obavlja zaštita, pojavljuje nakon berbe, jer proizvođači nemaju običaj da tretiraju stable kontaktnim fungicidima u avgustu i septembru, odmah poslije berbe ljetnih sorti krušaka.

Isto tako, ne čini veliku štetu u takvim slučajevima, ali problemi mogu da se pojave u zapuštenim voćnjacima, pogotovo u onim u kojima se od početka vegetacije voćke nisu tretirale pesticidima.

Prvi tretmani 

Optimalne temperature za pojavu bolesti su oko 25 stepeni. Prvi tretmani trebalo bi da se obave odmah nakon cvjetanja voćaka i još u dva ili tri navrata, otprilike nakon 14 dana. Međutim, pošto voćari posljednjih godina češće tretiraju stabla pesticidima, nekada i više od 20 puta tokom vegetacije, već u početnim fazama razvoja bolesti, dolazi i do njenog suzbijanja.

Ako se sa prskanjem ne nastavi nakon berbe opet će se pojaviti bolest, ali u mnogo manjem obimu. U voćnjacima koji su, po pitanju primjene hemijskih sredstava, nezaštićeni, već u rano proljeće dolazi do pojave simptoma koji se ogledaju po sitnim sivim pjegama koje se formiraju na licu lista.

Šta je ključno nakon berbe - kako krušku spremiti za zimu?

Iz opalog lišća vjetrom i kišom spore se prenose na zdravo lišće. Nakon petnaestak dana inkubacije dolazi do stvaranja pjega koje su sitne, prečnika nekoliko milimetara, s tamnijim ivicama. U sredini pjega su askospore koje, u slučaju povoljnih uslova, tj. na temperaturama oko 10 stepeni, klijaju i stvaraju micelije iz kojih će se oslobađati piknospore, a koje ostvaruju sekundarne infekcije.

Na jednom listu tada može da dođe do pojave većeg broja pjega koje se spajaju, nema fotosinteze u listovima, smanjena je njegova aktivnost i dolazi do prijevremenog otpadanja već tokom avgusta ili septembra.

Naravno, za ostvarenje zaraze, potrebna je veća vlažnost, tj. kiša.

Smanjuje rodnost

Upravo je defolijacija najveći problem. Ako jesen bude topla može da dođe do ranijeg kretanja vegetacije, cvjetanja i smrzavanja voćaka, u slučaju jače zime. Najgore je što može doći do slabije rodnosti u narednoj vegetacionoj sezoni.

Sam svoj majstor: Znanje s fakulteta primijenio u voćnjaku, ubrao 70 tona kruške

Kada lišće opadne gljivica prezimljava u njemu i na proljeće počinje novi ciklus. Od sorti najviše su osjetljive Viljamovka i Boskova bočica, a Fetel, Santa Marija, Citronka, nemaju problema s ovom gljivom koja napada i dunju.