Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sirćetna (octena) mušica
  • 14.11.2016. 16:00

Sirćetna (octena) mušica hara bh voćnjacima

Sirćetna (octena) mušica koja napada plodove voća utvrđena je u pet kantona!

Foto: youtube.com
  • 5.197
  • 255
  • 0

Federalno ministarstvo poljoprivrede obavještava fizička i pravna lica - vlasnike bilja (posjednici, proizvođači, trgovci), organizacije i službe o pojavi i potvrđivanju štetnog organizma Drosophila suzukii (Matsumura, 1931) - sirćetna (octena) mušica plodova. Determinaciju pojave i potvrđivanje navedenog štetnog organizama izvršio je Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru na sljedećim lokalitetima u Federaciji BiH, i to:

  • Hercegovačko-neretvanski kanton: Mostar-lokaliteti: Buna, Rodoč, Ortiješ, Bijelo polje, Blagaj, Jasenica; Jablanica-lokaliteti: Zlate, Djevor; Konjic-lokalitet Borci; Čitluk-lokaliteti: Potpolje, Blatnica, Služanj, Međugorje, Blizanci; Čapljina-lokaliteti: Gabela, Višići, Trebižat; Stolac-lokaliteti: Masline, Opličići, Domanovići.
  • Srednjobosanski kanton: Gornji Vakuf/Uskoplje-lokalitet Voljevac.
  • Zeničko-dobojski kanton: Žepče-lokalitet Donja Papratnica.
  • Kanton Sarajevo: Sarajevo-lokalitet Butmir

Octena mušica napada plodove voća sa tankom pokožicom. Imago je smećkastožut sa crnim prugama na zatku i svijetlocrvenim očima. Mužjak ima karakterističnu crnosivu pjegu na vrhu prozirnih krila, dok ženka nema pjege na krilima. Ženka ima leglicu u obliku pile kojom reže pokožicu ploda i ubušuje jaja. Larve se odmah počinju hraniti mesom ploda, a napadnuti plodovi se prepoznaju po malim rupicama (ulaznom ubodu) te udubljenim mekim tačkama na površini ploda koje mijenja boju.

Kako zaštititi voće od mušice?

Takvi plodovi vrlo brzo propadaju, a na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koji uzrokuju njihovu trulež. Uzrokuje vrlo velike štete; ekonomski važne štete zabilježene su na trešnji, šljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi. Plodovi nisu prikladni za jelo i gube tržišnu vrijednost.

Preporučene su sljedeće mjere:

● sakupljanje i hitno uništavanje zaraženih plodova. Ova mjera se preporučuje u vrijeme sazrijevanja, berbe i pakovanja na mjestu proizvodnje. Za uništavanje jaja i larvi u zaraženim plodovima kompostiranje nije odgovarajuće rješenje. Odstraniti sve zaražene plodove i uništiti ih (npr. dubokim zakopavanjem) jer svaki zaostali zaraženi plod je izvor daljeg širenja insekta;

● preporučuje se proizvođačima da, gdje je to god moguće, proizvode u zaštićenom prostoru ili za pokrivanje koriste zaštitne mreže čiji je promjer otvora manji od 0,98 mm (Kawaze 2008.).;

● primjenom hranidbenih atraktanata tj.korištenjem klopki sa sirćetom (npr. krpa natopljena jabukovim sirćetom u zatvorenim plastičnim bocama sa simetrično izbušenim rupicama 3-4 promjera 5 mm, na otprilike 3 cm ispod čepa boce; umjesto krpe može se u boce uliti jabučno sirće do otprilike polovice zapremine. Može se koristiti i vinsko sirće ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera, a može se koristiti i kombinacija jabučnog i vinskog sirćeta).

Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je najkasnije mjesec dana prije početka zrenja plodova. Za prvu detekciju, mamci se postavljaju na rubove nasada, u živu ogradu oko nasada ili u sam nasad. Klopke treba objesiti ili u krošnju ili ih fiksirati na tlu između redova biljaka na sjenovitu poziciju.

Više informacija o sirćetnoj mušici, biljkama koje napada, simptomima i preporučenim fitosanitarnim mjerama dostupno je ovdje.

Foto: youtube.com


Tagovi

Octena (sirćetna) mušica Voće Nametnik Štete


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.