Šipak, kojeg u Hercegovini ima na svakom kraju, smatra se najljekovitijim voćem na svijetu.
Šipak je biljka kojoj godi hercegovački krš i klima i koja je s godinama postala jedan od simbola Hercegovine. Radi se o biljci koja se doslovno nalazi na svakom koraku na ovom području i za čiji uzgoj ne treba puno truda.
Ova biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki, a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Dozrijeva krajem rujna, polovicom studenog, ovisno kakva je godina bila. Čak 80% uzgojene biljke u Hercegovini proda se svježe i to na domaće tržište.
Šipak zvan sladunac u Hercegovini se najčešće koristi za svježu konzumaciju, dok divlji šipak čiji su plodovi manji, a ljući, najčešće se koristi za pripravku soka od šipka. Hercegovački sok od šipka najčešće se priprema ručno na tradicionalni način, bez upotrebe prese i bilo kakvih dodataka. Najprije se šipak očisti, a potom se zrna operu. Nakon pranja i sušenja kreće se u postupak pasiranja kako bi se dobio 100% prirodni sok.
Prilikom pravljenja soka od šipka mnogi koriste i šećer tako da se u posudu stavi red šipka, red šećera. U Hercegovini se osim soka od šipka priprema i džem, te razni likeri.
Domaći sok od šipka se po litri prodaje od osam do deset konvertibilnih maraka ovisno je li pravljen bez ili sa šećerom. Masovna proizvodnja i prodaja šipka i soka od šipka u Hercegovini ne čudi, jer se radi o biljci koju smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogata je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom.
Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva.
Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sustav, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice.
Foto: S. Čović/Agroklub.ba
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica