Samo u višegradskom kraju broj malinara sa više od stotinu opao na - šest

Od zaživljavanja zasada maline u gornje-drinskoj regiji, odnosno opštinama Višegrad, Rogatica i Rudo, cijene crvenog zlata bile su nestabilne što je dovelo do osipanja proizvodnje i uništavanja malinjaka.

Ovim poslom prije desetak godina na ovom području bavilo se oko 400 domaćina. Sada je broj u opštinama pao gotovo na prste jedne ruke.

Prije desetak godina došlo je do ekspanzije u zasadima maline na područjima opština Rudo i Višegrad. Tada su dva udruženja malinara okupljala više od 300 članova, a tri hladnjače u Višegradu, Rudom i Rogatici brinule su se o otkupu crvenog zlata kako se tada govorilo.

U Višegradu samo pet proizvođača malina

Udruženje uzgajivača maline se u Višegradu raspalo i od stotinu knjiga je spala na nekoliko malinara koji su se odprli svim zemljotresima na tržištu. Jedan od njih je Milutin Savić iz višegradskog naselja Vučine.

"Ostalo nas je pet, šest u Višegradu koji imamo zasađeno najviše po dva dunuma, a svi ostali su posjekli zasada. Jedne godine kada je bila loša cijena, narod nije imao računa da radi. Mogli su jedino oni koji su imali sopstvenu radnu snagu da oberu i održavaju malinjake su nastavili da se bavi. Ostali koji su morali da plaćaju berače su uništili zasade“, priča Savić.

Novi trendovi na jubilarnom sajmu u Žepču: Malinari prelaze na organsku proizvodnju

Jedan od preostalih uzgajivača kaže da se sjeća vremena kada je cijena maline po kilogramu iznosila oko deset maraka kada su zasadi počeli da niču preko noći. Kasnije se kretala između dvije do pet konvertibilnih maraka tako da su mnogi proizvođači preorali malinjake jer nisu mogli da isplate radnike.

I mnoge hladnjače stavile ključ u bravu

Boško Đerić, vlasnik hladnjače u Višegradu je u njenu izgradnju uložio oko pola miliona maraka i bila je puna zamrznutog voća pd 2017. do pojave korone. Prije dvije godine stavio je katanac na vrata.

"Nije bilo dovoljno maline iako smo otkup uzimali i iz okolnih opština, plaćali smo i prevoz tako da hladnjača nije imala neki veliki interes u svemu tome. Glavni razlog našeg postupka ali i uništavanja mnogobrojnih zasada je velika oscilacija u cijenama otkupa“, ističe Đerić i dodaje da se sa niskom cijenom ne mogu pokriti ni troškovi, a kamo li šta zaraditi.

Đerić pojašnjava da je bilo i "neodgovornih“ malinara, te da veliku ulogu igra i subvencija države koja je umnogome izostala.

Prema sadašnjem stanju, otkupljivači malinarima u Srbiji nude sedam maraka po kilogramu malina, dok malinari traže 13 konvertibilnih maraka. Cijene, ma kolike one bile će se preslikati i u Republiku Srpsku.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor