Borovnice nisu komplikovane što se tiče rezidbe. Potrebno je redovno držati unutrašnjost grma čistim, kako bi se spriječilo zasjenjivanje i pojava bolesti.
Borovnice su posljednjih godina voće koje se najviše sadi u Bosni i Hercegovini. Iako su početna ulaganja veća u odnosu na ostale voćke, povrat uloženog može da se ostvari već u četvrtoj godini.
Borovnica raste kao grm, kasnije cvjeta i relativno je otporna na mrazeve. Ova godina iznenađujuće je krenula ranije i postoji realna opasnost da i borovnica strada od mrazeva.
Ipak, mora da se odradi i rezidba. Borovnica voli ljetnju i zimsku rezidbu. Što se tiče zimske, najvažnije je da se sve stare i mlađe grane koje idu unutra odrežu do zemlje, da ne bi stvarale vlagu koja je povoljna za razvoj bolesti.
U zavisnosti od starosti potrebno je ostaviti četiri do šest debljih, nosećih grana, a jednogodišnji izdanci koji idu vani, skraćuju se na vanjski pupoljak.
Sve starije grane položene ili blizu zemlje koje idu ka krajevima reda, takođe se režu do osnove jer, pod težinom roda, ometaju košenje, a i podložnije su truljenju. Poželjno je da su stariji izdanci čisti od pupoljaka barem trideset centimetara od osnove.
Sad je idealno vrijeme i za čišćenje korova oko grmova jer borovnica ima plitak korijen i ne podnosi konkurenciju za hranjiva. Najteže je riješiti se poponca i pirike, naročito pirike, koja ima dubok i razgranat korijen. Iako mnogi stavljaju malč korovi će rasti i moraće se čupati više puta tokom vegetacije. Zato je najbolje staviti propusnu foliju, koja propušta vodu, ali ne i korove i to je najbolje rješenje za njih.
"Nekako s proljeća": Hoće li zahlađenje ugroziti procvale voćke?
Pošto je krenula vegetacija, odnosno, počelo je listanje, kasno je za upotrebu bakarnih sredstava. Potrebno je da se obavi prihrana vodotopivim organskim ili mineralnim đubrivima s fosforom i kalijumom, a isti se stavljaju i oko grmova, dvije do tri šake.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor
