U dolini Neretve pojavio se narandžin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) koji može uzrokovati sušenje čitave biljke.
Narandžin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus), pojavio se i u dolini Neretve, upozoravaju iz Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež".
"Posljednjih nekoliko dana proširila se informacija o pojavi nove karantenske štetočine na Rivi u Opuzenu. Zanimljivost je što je prva službena pojava štetnika zabilježena upravo na naranči sorte Valencia, koja je na tom mjestu posađena davne 1948. godine", pojašnjava prvi čovjek udruge Željko Bjeliš.
Međutim, kaže da se ne radi se o izolovanom slučaju. "Zaraza ovim štetnikom zabilježena je u urbanom dijelu Opuzena, dok za sada nije uočena zaraza na plantažama. Zasigurno je pitanje dana kada će biti uočen i na komercijalnim voćnjacima", upozorava ovaj agronom i proizvođač agruma.
Smatraju da se pojava možda veže i za neuobičajenu intenzivnu pojavu gljive čađavice (Capnodium Citri) na mandarinama u kasnu jesen 2022. godine. "Ona je saprofit koji se naseli na mednu rosu, a koja je posljedica intenzivne ishrane insekata kao što su lisne i štitaste uši, ali i novi štetnik narandžin trnoviti štitasti moljac", pojašnjavaju.
Ovogodišnja intenzivna pojava "crnila" na mandarinama, tj. gljive čađavice, zasigurno je prisutnost štitaste uši, ali vrlo lako moguće i kombinacija s novim štetnikom. Naime, narandžin trnoviti štitasti moljac štetu čini sisanjem biljnih sokova. Tom prilikom izlučuje obilnu mednu rosu (ljepljivi sekret – šećer) na koji se naseljavaju gljive čađavice, smanjujući transpiracijsku površinu lista i ploda.
"Biljka u takvim uvjetima zaostaje u rastu i razvoju, a ukoliko se ne provodi zaštita može doći do sušenja čitave biljke. Bitno je napomenuti da gljiva čađavica nema nikakvo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje, pere se vodom, a jedini loš tržišni učinak je neugledan izgled plodova agruma, što ponekad odbija kupce", pojašnjava Bjeliš.
Kaže da je riječ o polifagnoj štetočini, što znači da napada veliki broj biljaka domaćina, poput: agruma, kruške, vinove loze, smokve, šipka, lovora, ukrasno bilje i dr.
Uvidom u tražilicu registriranih sredstava za zaštitu bilja pronašli su jedno sredstvo registrirano na mandarinama, međutim navode da postoji ograničenje u primjeni. "Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan", stoji u tražilici Fitosanitarnog informacijskog sistema.
Iz ove udruge kažu da bi svakako bilo dobro provjeriti i druga sredstva učinkovita i registrirana u zemljama iste administrativne registracijske zone i po potrebi izvršiti proširenje ili novu registraciju SZB.
"Pozivamo mjerodavne na ozbiljnost dostavljene informacije i poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja ovoga karantenskog štetnika", zaključuju.
Dopis u cjelosti možete pronaći u dokumentu ispod teksta.
Tagovi
Autorica