AgroKlub.ba

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Voćarstvo » Priprema voćnjaka za zimu

Priprema voćnjaka za zimu

Priprema stabala

Priprema voćnjaka za zimu

Datum: 12.10.2015. 17:45

Kategorija:

Voćarstvo, Eko proizvodnja

Radovima u voćnjaku pripremamo stabla za zimu, smanjujemo brojnost štetočina i infekcioni potencijal raznih patogena.

Zima je na pragu i potrebno je pripremiti stabla voća da bi uspješno prebrodili zimu. U stablima se dešava čitav niz procesa kojima se voćke prilagođavaju periodu mirovanja. Najočitiji primjer ovih promjena je berba plodova i opadanje lišća.

Nakon berbe, u voćnjaku započinju radovi koji imaju za cilj da se stabla što bolje pripreme za prezimljavanje, smanji brojnost prezimljujućih oblika štetočina i infekcioni potencijal raznih patogena. U opalim plodovima, opalom lišću, ranama na granama i ispod kore, prezimljavaju različite forme štetočina i patogena (jaja, larve, lutke, spore, micelij).

Ukloniti izvore zaraze

Sve opale plodove koji leže na tlu, potrebno je sakupiti i ukloniti jer privlače glodare i mnoge štetočine. Takođe, ovi plodovi mogu poslužiti kao sklonište za prezimljujuće forme štetočina i prouzrokovača biljnih bolesti.

Na stablima se mogu uočiti zaostali plodovi, sasušeni i smrežurani koje nazivamo mumificirani plodovi. Njih je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka kako ne bi bili izvor zaraze u sledećoj vegetaciji. Ako se na stablu prilikom pregleda uoče upredena gnijezda štetočina i drugi prezimljujući oblici, i njih je potrebno ukloniti i spaliti. Opalo lišće takođe može da posluži kao sklonište za mnoge štetočine, posebno insekte, prouzrokovače bolesti i njihove prezimljujuće forme. Pošto voćnjaci u jesen produkuju velike količine lišća, može se napraviti kompost od lišća i za godinu dana dobićemo odličan materijal za malčiranje voćnjaka.

Sanacijska rezidba

Potrebno je pregledati sva stabla u voćnjaku i po potrebi izvršiti sanacijsku rezidbu. Ovom rezidbom se sa stabla uklanjaju sve polomljene, suve, oštećene i zaražene grane. Zaražene grane je potrebno ukloniti sve do zdravog tkiva kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti kroz drvnu masu. Poželjno je da su rezovi što manji kako bi spriječili prodiranje nepoželjnih štetočina i formi koje izazivaju infekcije. Veće rane je potrebno premazati voćarskim voskom. U ovom periodu se vrši i đubrenje voćnjaka zgorjelim ili kompostiranim stajnjakom i đubrivima koja sadrže fosfor i kalij.

Oko debla se postavljaju lovni pojasevi napravljenji od valovitog kartona, grubih tkanina i sličnog materijala u koje se zavlače različite štetočine i njihove prezimljujuće forme. Pojaseve treba obilaziti i uništiti štetočine koje su se tu sakrile. Danas postoje i specijalne ljepljive trake za stablo na koje se štetočine zalijepe.

Dezinfekcija kore stabla

Mlada stabla je potrebno zaštiti mrežicama protiv glodara koji tokom zime mogu nanijeti veliku štetu i doprinjeti njihovom propadanju. Tek nakon 12 godina, korijen i vrat stabla dovoljno otvrdnu da ih glodari ne napadaju.

Na starijim stablima je potrebno četkom ukloniti koru koja se ljušti i koja služi kao sklonište za brojne štetočine. Ovim postupkom uklanjaju se i lišajevi i mahovine koji se nalaze na deblu. Ispod stabla koje se četka potrebno je staviti najlon i sakupljeni materijal odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Uporedo sa četkanjem može se izvršiti i dezinfekcija kore stabla rastvorom pepela i sapuna. Uzme se 200 do 300g pepela, 5g sapuna i prelije 1l vruće vode. Miješa se 10 do 15 minuta da se dobro rastvori. Četkanje stabla je obavezna faza koja prethodi krečenju stabla.

Krčenje stabala

Krečenje stabala se izvodi tokom desetog i jedanaestog mjeseca. Ukoliko to nije moguće obaviti tokom jeseni, krečenje treba obaviti što ranije u proljeće. Da bi smo to uradili, treba izabrati dane koji su sunčani i suvi, a temperature vazduha treba da se kreće od 4 do 6°C. Visina krečenja zavisi od visine debla i prvih ramenih grana stabla koje se kreči. Ova mjera predstavlja prevenciju od bakterijskih oboljenja i sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće i pojavu mrazopuca.

Koncentracija krečne mase je nešto manja za mlade voćke. Ne brinite ako neposredno nakon krečenja deblo nije potpuno bijelo, bijela boja će se pojaviti nakon nekoliko sati. Kombinacija gline i kreča se tokom zime ispere i potrebno ju je ponoviti početkom proljeća. Ova kombinacija je povoljnija za mlade sadnice jer im omogućava da laše dišu preko kore debla. Za starija stabla koristi se kombinacija koja se teže ispire.

Priprema krečne mase

Krečna masa se priprema od: 5kg kreča, 0,5kg kuhinjske soli i 0,25kg sumpora. Ova količina se razmuti sa 15l vode; treba da ima konzistenciju mlijeka, i ostavi da stoji 2 do 3 dana, što će povećati ljepljivost mase. Ukoliko se krečenje vrši atomizerom, povećava se količina vode do 100l, a razrijeđena smjesa se procijedi da ne dolazi do začepljenja dizni atomizera. Mlade sadnice i koštičavo voće zbog osjetljivosti na mrazopuc teba krečiti svake godine, dok starije zasade jabučastog voća možemo da krečimo i svake četvrte godine.

Još jedna formulacija za krečnu masu.

Na 10l vode doda se 2 do 2,5kg kreča, 250 do 300g bakarsulfata, 1kg masne gline i 1 do dvije lopate kravljeg stajnjaka. Svi sastojici se smiješaju u homogenu masu koja treba da ima konzistenciju vrhnja. Provođenjem svih ovih radnji vidjećete pozitivne rezultate, stabla su dugovječnija, otpornija i daju veći prinos.

Broj pregleda članka: 518; Uspješnost članka: 92.9

Tagovi: Insekti, Štetočine, Glodavci, Voćnjak, Gnojidba, Radovi, Berba plodova, Malčiranje, Voćarski vosak, Pepeo, Sapun, Opadanje lišća, Bakterijska oboljenja, Izvor zaraze, Mumificirani plodovi, Period mirovanja, Mrežice, Dezinfekcija kore, Krečna masa, Mrazopuc, Sanacijska rezidba

Ključne riječi članka: priprema, vocnjaka, za, zimu, stabla, potrebno, ukloniti, štetočine, štetočina, voćnjaka, tokom, forme, krečenje, mlade, kombinacija, debla, kreča, sklonište, priprema, lišća, plodovi, stablima, prezimljujuće, bolesti, potrebno ukloniti, prezimljujuće forme, njihove prezimljujuće forme


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.