Ako imate mogućnosti, prihranite kruške sa kompostom u kojem su uzgajani šampinjoni, a koji u sebi sadrži treset i konjski stajnjak. Na taj način pojačaće se mikrobiološka aktivnost tla.
Većina zemljišta širom Bosne i Hercegovine spada u glinovita i kisela pa je iz tog razloga u voćnjacima potrebna kalcifikacija, odnosno, unošenje krečnih đubriva.
Da bi se popravila fizičko - hemijska svojstva tla i povećali prinosi prilikom podizanja zasada a i kasnije, stupanjem u rodnost, krečnjak će stimulisati rast korijena i povećati otpornost biljaka.
Voćnjaci su podignuti upravo na terenima sa visokim sadržajem gline, manjkom humusa, azota, kalijuma i naročito fosfora. Najbolji način da se vidi koliko treba krečnjaka je određivanje pH vrijednosti zemjišta. Ako je ona malo veća od 5.5, kalcifikacija ne bi trebalo da se obavi. Ako se i uradi potrebno je baciti najviše dvije tone po hektaru jer su to takođe kisela tla. Ukoliko je pH od 4.5 do 5.5, može se dodati od pet do šest tona, najbolje mljevenog kreča, po hektaru.
Mljeveni krečnjak sadrži oko 55 odsto kalcijum oksida dok ga živi i gašeni imaju više, ali se mljeveni lakše rastura po zasadu. Generalno, sve voćke, osim borovnice, vole pH vrijednost od 6 do 6.5. Tada najbolje uspijevaju i daju najveće prinose.
I tu ima razlika i naročito bi trebalo obratiti pažnju na krušku koja ne voli visok sadržaj kreča u zemljištu. Najbolje je da je sadržaj kalcijum oksida do 3%, u slučaju da je podloga divlja kruška dok neke podloge dunje (MA, BA 29) podnose i do 5% pa čak i šest odsto. Treba zapamtiti da višak kreča dovodi do hloroze, odnosno, nedostatka gvožđa.
Kod podizanja novih voćnjaka, kreč se unosi u tlo prije sadnje, a neki proizvođači stavljaju ga u rupe ili brazde i oko voća, prilikom sadnje. Iz iskustva govoreći, nakon što se obavi ova operacija, potrebno je u četvrtoj ili petoj godini ponovo uraditi analizu tla, odnosno odrediti njegov pH jer u tom periodu, dolazi do prvog većeg roda, ako je podloga divlja kruška koja je uglavnom i zastupljena u našim voćnjacima. Takođe je preporuka obaviti to i u zasadima jabuka i šljiva.
Treba imati na umu da kreč daje izvanredne početne rezultate ali se brzo ispira iz zemljišta. Iznose ga i plodovi jer je neophodan za dobru ćelijsku diobu, rast i čvrstoću plodova. Višak kalcijuma dovodi i do manjka fosfora, željeza, magnezijuma i kalijuma jer dolazi do njihove slabije apsorpcije, a ako ga nema u prevelikim količinama, zbog pojačane mikrobiološke aktivnosti, dolazi do nedostatka navedenih elemenata i osiromašenja zemljišnog profila. Zato je od izuzetne važnosti da se, već u godini kalcifikacije, odradi đubrenje stajnjakom, kako bi se nadoknadio manjak hranjljivih makro i mikro elemenata. Ako imate mogućnosti, prihranite kruške sa kompostom u kojem su uzgajani šampinjoni, a koji u sebi sadrži treset i konjski stajnjak. Na taj način pojačaće se mikrobiološka aktivnost tla.
Kreč se može u jesen rasuti oko voćaka, a da bi efekat bio potpun i ujedno se smanjilo njegovo ispiranje, na jesen možete otvoriti brazdu, ubaciti ga i zatvoriti istu. Nakon najviše mjesec dana, ponoviti postupak, ali dodajte stajnjak. Ako u međuvremenu padne jača kiša tim bolje. Nije dobro da se zajedno stavlja kreč i stajnjak jer nisu odmah kompatibilni.
Još jedan pokazatelj dobre opskrbljenosti zemljišta krečom jeste sadržaj kalcijuma (Ca) u listu. Optimalan nivo je od 1.2 do 1.8. Mnogi voćari griješe jer prvu folijarnu ishranu krušaka kalcijumom rade petnaestak dana poslije cvjetanja što nije dobro. Ovaj element trebalo bi da se u biljku unosi vodotopivim đubrivima već početkom listanja, sve do trenutka kada je plod veličine lješnika. Unošenje preko lista petnaestak dana poslije cvjetanja i ponavljanje u nekoliko navrata, do 15 dana prije berbe, neće u velikoj mjeri povećati sadržaj Ca u plodu i njegovu veću otpornost.
Zbog toga se i dešava da imamo slab kvalitet plodova krušaka u hladnjačama ili gorke pjege na površini jabuka kao i smeđe vrhove na paprikama i paradajzu. Iz tog razloga rješenje za optimalnu prihranu većine voćnih vrsta je u jesen ili rano proljeće staviti kreč oko voća, zatim stajnjak, a početkom listanja ide folijarna prihrana kalcijumovim vodotopivim đubrivima.
Tagovi
Autor