Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba višanja
  • 16.04.2019. 07:30

Prednosti i mane mašinske berbe višanja

U posljednje vrijeme većina proizvođača višanja ima problem s pronalaskom radne snage u vrijeme berbe tog voća, pojedini voćari se opredjeljuju za mašinsku berbu. Taj način ima mnoge prednosti, ali i određene mane.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 313
  • 18
  • 0

Ručna berba višanja ima određene prednosti u odnosu na mašinsku berbu. One se ogledaju u mogućnosti berbe i pri lošim vremenskim uslovima (kiša), kao i kod mlađih zasada gdje u prvih nekoliko godina nije moguća mašinska berba. Prednost je takođe i "čista" berba, odnosno manji udio lišća, peteljki, zemlje i drugih primjesa u gajbama.

Ručna berba poskupljuje proizvodnu cijenu višanja

Sa druge strane ručna berba ima i mnoštvo mana od kojih su najznačajnije to što je berba višnje period kada vlada velika potražnja radne snage zbog ujednačenog sazrijevanja višnje na većoj teritoriji. Iz toga proizilazi da je cijena radne snage veća u tom periodu. Pošto su radnici plaćeni po učinku, zbog veće zarade, oni su skloni da preskaču manje pristupačne dijelove na stablima. To smanjuje ukupno ubranu količinu višanja. Veći nedostatak radne snage dovodi do odlaganja berbe i smanjenja kvaliteta plodova, a samim tim i do smanjenja otkupne cijene plodova.

Sve to dovodi do poskupljenja proizvodne cijene višanja, a samim tim i do manje zarade proizvođača. Kao rješenje tih problema sve više se nameće mašinska berba višnje.

Mašinska berba smanjuje troškove angažovanja radne snage

Diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva Mihajlo Žikić, govoreći o berbi oblačinske višnje (susjedna Srbija, op.u.) kaže da se prednosti mašinske berbe ogledaju u manjim troškovima berbe. Cijena uslužne berbe beračima je prošle godine iznosila 10 dinara po kilogramu (17 feninga/kg), a vlastitim beračem trošak berbe se kreće od 5-7 din/kg  (8 do 12 feninga/kg) u zavisnosti od roda. Mašina za branje višanja trešenjem skida plod sa svih dijelova krošnje. Prilikom berbe angažovan je znatno manji broj radnika. Tresač opslužuju 3-5 radnika. Smanjenje radne snage rješava problem prijevoza, kao i ishrane radne snage. Berba je brža jer ne zavisi od ljudske radne snage. Zato se može odabrati najbolji momenat za berbu. Kontat ruku sa plodovima je minimalan, pa se smanjuje opasnost od infekcije bakterijama.

Mane mašinske berbe višanja

Osim navedenih prednosti, mašinska berba ima i određene mane. Potrebno je dodatno tretiranje hemijskim preparatom za odvajanje ploda (etrel). Ukoliko se ne koriste navedena sredstva, plod mora biti potpuno zreo zbog lakšeg odvajanja od peteljke. Mašinskoj berbi se moraju prilagoditi uzgojni oblik i razmak sadnje. Kruna mora biti podignuta najmanje 50 centimetara od zemlje. Najpoželjniji oblik je piramidalna kruna zbog lakšeg trešenja stabala. Razmak sadnje mora biti minimum 4 x 2,5 metra. Pojednina stabla se mogu osušiti zbog trešenja, mada prema iskustvima na spomenutom podneblju to se rijetko događa.

U zavisnosti od tipa berača mora se računati na veći prostor potreban za okretanje i ulazak u naredni red. Mana je i moguće zaustavljanje berbe zbog kvarova mašine ili loših vremenskih uslova. Zato je poželjno zatravnjivanje međurednog prostora jer je u slučaju kiše tokom berbe znatno skraćeno vrijeme do povratka na parcelu u odnosu na jalovi ugar, što se pokazalo proteklih godina kao velika prednost.


Povezana biljna vrsta

Višnja

Višnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Sour cherry | Latinski naziv: Prunus cerasus L.

Višnja ima manju krošnju od trešnje i većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše »ukomponirati« u vrt. U BiH su zastupljene najviše sorte : Maraska, Oblačinska, Hajmanov... Više [+]

Tagovi

Višnja Branje Mašinsko branje Ručno branje Prednosti Mane


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.