Pravo vrijeme za zaštitu dunje od bakteriozne plamenjače - u čemu su "cake"?

Zasadi dunje se uglavnom nalaze u fazi cvjetanja kada je i pravo vrijeme za tretiranje protiv ekonomski najznačajnije bolesti ove voćne vrste - bakteriozne plamenjače, čiji je prouzorokovač Erwinia amylovora.

Ovaj patogen napada i druge jabučaste voćne vrste poput jabuke i kruške, ali znatno veće probleme predstavlja u proizvodnji dunje. Razlog tome je kasnije i duže cvjetanje u odnosu na druge vrste, što znači da je period osjetljivosti na ovo oboljenje dugoročniji.

Erwinia amylovora je prvi put registrovana na našim prostorima 1990. godine na dunji i kruški. Od tada je redovno prisutna u zasadima, nanoseći manje ili veće štete, u zavisnosti od uslova vanjske sredine. Visoka relativna vlažnost vazduha praćena visokim temperaturama u fazi cvjetanja dunje, koja može da traje čak i do 20 dana, pogoduju razvoju ove bolesti.

Čim se pojavi "pastirski štap" - tu je oboljenje

Simptomi se mogu javiti na cvjetovima i ljetorastima u vidu paleži, dok se na plodovima uočavaju nekrotične pjege, koje kasnije uzrokuju smežuranost. Karakterističan simptom prisustva patogena je savijanje ljetorasta u vidu takozvanog "pastirskog štapa", lišće postaje suho, nekrotično, ali ne opada, već ostaje na suhim granama. Na oboljelim dijelovima biljke može se javiti i bakterijski eksudat. U izuzetno povoljnim uslovima, kao i uslijed zanemarivanja pojave simptoma i razvoja bolesti može doći do potpunog sušenja stabala, a šteta može biti i stopostotna.

Patogen prezimljava u rak-ranama na kojima se u povoljnim uslovima na proljeće javlja bakterijski eksudat koji je ujedno i osnovni izvor inokuluma. Infekcija se može ostvariti preko žiga tučka, što znači da je dunja najosjetljivija onda kada je cvijet otvoren. Optimalna temperatura za razvoj infekcije je iznad 18 stepeni, a padavine dodatno doprinose pogoršavanju situacije. Insekti, kišne kapi i vjetar imaju veliku ulogu u širenju bakteriozne plamenjače u okviru zasada, međutim i čovjek svojom aktivnošću to nesvjesno čini.

Šta činiti?

S obzirom na to da se radi o izuzetno destruktivnom i opasnom patogenu, preventivne mjere su ključ uspjeha u borbi protiv ervinije.

Redovna i pravilna rezidba, uklanjanje oboljelih grana, čak i cijelih stabala, iznošenje iz voćnjaka i spaljivanje, kao i primjena bakarnih preparata u rano proljeće, u cilju smanjenja infekcionog potencijala, samo su neke od mjera koje je neophodno primijeniti.

Važno je naglasiti da je prilikom rezidbe obavezna i dezinfekcija makaza, a odsijecanje zaraženih dijelova treba obaviti 15 do 30 centimetara ispod oboljelog dijela grana.

Đubrenje azotnim đubrivima, takođe, mora biti optimalno, a moraju se suzbiti i štetni insekti koji su ujedno i prenosioci ove bolesti.

Osim prethodno pomenutih bakarnih preparata, u borbi protiv bakteriozne plamenjače koriste se i fungicidi na bazi fosetil-aluminijuma i to u fenofazi cvjetanja dunje. U nekim zemljama se koriste antagonističke bakterije iz roda Bacillus, dok se negdje koristi i streptomicin.

Erwinia napravila haos u zasadima dunja: Kako spasiti stabla?

Poljoprivrednim proizvođačima se svakako savjetuje redovan pregled zasada, primjena dozvoljenih hemijskih sredstava, kao i poštovanje svih preventivnih mjera u cilju smanjenja infekcionog potencijala.