Pistacije - vrsta koja se uspješno može gajiti i u BiH?

Poljoprivredno gazdinstvo Jakovljević tradicionalno se bavi proizvodnjom voćno - loznog sadnog materijala više od šezdeset godina. U selu Selište, između Kruševca i Trstenika, (susjedna Srbija, op. ur.) ova porodica generacijski proizvodi široku paletu sadnica. Počeli su sa proizvodnjom loznih kalemova koji su izvozili u SSSR. Međutim, nestabilna cijena voća i varijabilna potražnja opredijelila ih je da svoju dotadašnju proizvodnju promjene.

"Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, usljed teške ekonomske situacije i raspada Sovjetskog saveza počeli smo proizvoditi voćne sadnice. Njihova ponuda u početku bila je standardna (šljiva, jabuka, trešnja, breskva i druge.), ali 2000. godine počeli smo intenzivno proizvoditi sadnice koštunjavog voća - orah, lješnik, badem", kaže Dejan Jakovljević.

Iskustvo u proizvodnji dugo pet godina

U saradnji sa Ferrero Rocherom iz Italije i Instituta u Čačku, zasadili su preko 1.200 ha zasada vrhunskih sorti lješnika poput romana, delalange, gifoni, enis i drugih.

"Ideja o proizvodnji sadnica pistacija rodila se prije pet godina, kada sam saznao da se nedaleko od nas nalaze plodonosna stabla ovog voća stara nekoliko godina, koja se ne štite od mraza i ne zahtijevaju posebnu njegu. Odlazim u posjetu kod porodice Igić i tada sam saznao nešto više o njima."

Mogu podnijeti temperaturne oscilacije od 40 C°

Iskustva u inovativnoj i dinamičkoj proizvodnji su nekako bila sastavni dio ove porodice. Odatle kreće njihovo angažovanje, posvećenost ovoj biljnoj vrsti koja je neobična za naše podneblje. Ranijih godina sarađivao je sa profesorom Ivom Miljkovićem iz Zagreba na njegovoj knjizi "Ljeska". Znao je da prof. Miljković ima knjigu o pistacijama, krenuo je u edukaciju, istraživanje o sortama, podlogama, tipovima tla, klimatskim uslovima.

"Podatak o postojbini pistaća bio mi je od ranije poznat. Kroz usavršavanje i nova saznanja dolazim do podatka koji me je šokirao, ne rastu u Iranu zato što im je tamo idealno već zato što jedino oni mogu da podnesu tu surovu klimu i temperaturne oscilacije od 40 stupnjeva Celzijusa u jednom danu", otkriva naš sagovornik, koji je nakon saznanja da ova biljka može rasti u našim agroklimatskim uslovima, krenuo u odabir sorti.

Raste potražnja za orašastim plodovima, do 2050. povećanje proizvodnje za 11 puta?

"Za početak sam kao najbezbjedniju odabrao sortu kerman kao žensku, najzastupljeniju na svijetu u različitim klimatskim područjima i mušku sortu peters koja ima najduži period polenizacije. Odabir podloge pao je na "pistacia alantica" ili kod nas poznata mastika, koja provjereno uspjeva u postojećem klimatskom podneblju. Prve sadnice te selekcije dobili smo i plasirali krajem 2018. godine. Odlično su podnijele dvije zime i fino napreduju."

Kalemljenje na korov?

U svom rasadniku trenutno u ponudi imaju dvogodišnje sadnice u biorazgradivim kontejnerima sa kojima se sade jer imaju jako osjetljiv piramidalni korijen i nije preporučljivo uklanjati zemlju tokom sadnje. Ove godine u saradnji sa kolegama iz Turske i Grčke rade na proširenju asortimana. Nove sorte aegina, gumdrop i bianca biće u ponudi sredinom sljedeće godine.

"Intenzivno radimo na kalemljenju terebintusa u Hrvatskoj koji je izuzetna podloga pistaća. Hrvatska je do prošle godine terebintus tretirala kao korov, nisu znali šta je", kaže Jakovljević.

Kalemljenjem se određuje sorta, pol biljke kao i izbor podloge prema klimatskim i zemljišnim uslovima u kojima se proizvodnja obavlja.

Pistaći su dvodome biljke, imaju samo jedan pol cvjetova i zato je potrebno imati mušku i žensku biljku. Muške biljke oprašuju radijus od 30 m, tako da najudaljenija ženska sadnica ne smije biti 15 m udaljena od muške, kako u redu tako i u bočnim redovima. Bitno je napraviti dobar raspored i tako svesti na minimum muške sadnice koje ne plodonose i nisu rentabilne u zasadu. Sadnja se obavlja 5x5 metara ili 4x6 metara. Rastu u formi stabla i dostižu visinu od šest metara i širinu krošnje od oko 4,5 m.

Do 15 kg roda u domaćim uslovima

Sadnice pistacija počinju da plodonose u petoj godini ukoliko su kalemljene (u trećoj ukoliko su dvogodišnje). Poslije deset godina imaju prinos 15 kg čistog ploda, što je maksimalan urod u aktuelnim proizvodnim uslovima.

Nisu zahtjevna voćna vrsta, jedini problem u proizvodnji predstavljaju bolesti Alternaria i Botryosphaeria koje se uspješno rješavaju prskanjem. Štetočine i insekti ih ne napadaju usljed jake arome slične smoli četinara.

Navodnjavanje je neophodno u prvoj godini dok korjen dostigne dubinu od 0,5 m. Kasnije se  primjenjuje radi unošenja vodotopivih preparata za ishranu biljaka.

Rentabilna vrsta

Sazrijevanje plodova počinje krajem avgusta kada se makazama skidaju grozdovi i suše na promaji do pucanja ljuske (pet do šest dana). Mogu se prodavati i konzumirati u pečenom i svježem stanju. Svježi su zdraviji za konzumiranje, pečeni su obično posoljeni i peku se tri minuta na temperaturi od 150 stupnjeva. Veleprodajna cijena pistaća u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi 20 evra po kilogramu, a otkupljuju ga konditori, trgovine zdravom hranom.

Riječ je o veoma rentabilnoj voćnoj vrsti, ako uzmemo u obzir visinu uloga, održavanje zasada i cijenu ploda.