Pretraga tekstova
U slučaju da nema prskanja može doći do sušenja listova, pa i stabala zbog čega ovu bolest ne treba olako shvatati.
Navikli smo da simptome pepelnice viđamo na jabukama, ne na dunjama. Ali, u slučaju povoljnih vremenskih uslova, ova bolest može da se pojavi i na dunjama. Napada izdanke, listove i plodove.
Prouzrokovač bolesti je gljivica Podosphera oxyacanthae. Simptomi u vidu pepeljaste prevlake najčešći su na listovima, mada se, ako je jača zaraza, javljaju i na mladim grančicama i plodovima, koji gube na klasi.
Razvoju patogena pogoduje toplo ili sparno vrijeme praćeno kišom, ali do razvoja bolesti može doći i ako ne pada dosta kiša, tj. ako su jutra s rosom, što takođe pogoduje pojavi simptoma.
Bolest se češće javlja u zasadima u kojima se ne primjenjuju mjere zaštite. Jedno prskanje bakarnim sredstvima prije početka vegetacije nije dovoljno za sprečavanje razvoja gljivice. U konvencionalnim zasadima, u kojima se primjenjuju redovne mjere zaštite, nema simptoma, naročito ako se koriste preparati na bazi sumpora.
Pepelnica jabuka je destruktivnija bolest i češće se mora prskati, pogotovo u slučaju dužeg perioda praćenog visokim temperaturama, a dva ili tri tretmana u dunjama, dovoljna su za kontrolu. U slučaju da nema prskanja može doći do sušenja listova, pa i stabala zbog čega ovu bolest ne treba olako shvatati.
Nema odmora kod Topića: Mraz obrao dunje, ali biće šljivovice
Sumpor se koristi u dozi od 30 grama u 10 litara vode, a kasnije, tokom vegetacije i 50 grama s tim što se mora paziti na temperaturu. Iznad 28 stepeni ne smije se prskati da ne bi došlo do ožegotina, ali, pošto su posljednjih godina sunčevi zraci sve jači, bilo bi dobro da se sumpor koristi na temperaturi od 18 do 25 stepeni.
Postoje i organske metode zaštite za one koji imaju malo stabala i manju površinu. Najbolji je bijeli luk koji se isiječe na čenove (kilogram luka), prelije vrelom vodom i ostavi nekoliko časova. Nakon toga razblažuje se u omjeru 2:10, odnosno, dvije litre vode s lukom u prskalicu od 10 litara.
Pomaže i soda bikarbona, kao i preslica s domaćim mlijekom, jer stvaraju zaštitni sloj na površini grana i listova.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!