Od gole livade do prerade voća: "Kada prebrojim zaradu, bude mi drago"

Sve je počelo od jedne zarasle parcele u selu Okolica kod Prnjavora, sa kojom Ognjen Živković nije znao šta će. Tako je prije skoro pet godina donio odluku koja će mu promijeniti život. Danas, na istom tom mjestu, nižu se uredni voćnjaci, moderna mehanizacija i sopstveni pogon za preradu voća iz kojeg izlaze vrhunski prirodni sokovi.

Dakle, ideja se rodila sasvim spontano, iz potrebe da se neiskorištena zemlja privede namjeni.

"Razmišljao sam šta dalje sa njom, da ne dozvolim da pređe u korov. Tako sam tu posadio prvi svoj voćnjak, bila je šljiva. Nakon par godina, kada je počela da rađa i daje plodove, razmišljao sam šta dalje sa tim plodom, kako ga plasirati i napraviti neku prerađevinu. Krenuo sam da tražim neke sušare da sušim šljivu i da mi to bude finalni proizvod koji bih prodavao", priča Živković.

Tražeći sušaru, naišao je na mašine za preradu voća i cijeđenje soka. Taj susret sa opremom promijenio je njegove prvobitne planove.

"Kupio sam mašine, koje uopšte nisam planirao i krenuo u proizvodnju soka, danas je to ozbiljan posao", kaže on.

Od gole livade

Početak, ipak, nije bio jednostavan. U sve je ušao bez prethodnog iskustva, postepeno nabavljajući mehanizaciju, opremu i gradeći objekat u kojem se danas nalazi pogon.

"Jeste, baš je bilo teško. Za mene je sve bilo novo, nisam se u to nikada bavio, nisam ništa imao i krenuo sam iz same nule, od gole livade. Pa onda prvi voćnjak, traktor, mehanizacija, pa te mašine. Stvarno je bilo dosta truda i ulaganja. Prvo sam kupio mašine, pa sam onda, zbog toga što su mašine već bile kupljene, gradio i objekat", ističe Živković.

U njegovom pogonu danas su mašina za mljevenje voća, presa za cijeđenje, pasterizator koji pasterizuje i pakuje sok, kao i mašina za otkoštavanje voća, odnosno odvajanje košpica od mesa. Mašine je nabavio preko oglasa, a u međuvremenu je, kroz rad i iskustvo, naučio da ih koristi i održava.

"Bilo je tu nekih kvarova, ali to je bilo mojom greškom, mojom krivicom, jer nisam nikada sa tim radio. Sam sam se suočavao sa svojim greškama i tako učio. I danas se desi da se mašina pokvari, pogotovo u sezoni kada dosta ljudi čeka da se voće ocijedi. Nedavno smo imali jedan kvar, zvali smo Rađu električara, i odmah je riješio kvar. Imam kolege koji se bave elektrikom i kada se nešto pokvari, gledamo da to odmah riješimo i nastavimo rad", navodi.

Od aronije i jabuke do grožđa

Najviše posla ima od polovine avgusta, kada počinje pristizati aronija, a zatim tokom septembra, oktobra i do polovine novembra, kada stiže ostalo voće.

"Sve kreće od polovine avgusta, tada pristiže aronija. Onda bude malo zatišje do početka septembra, a onda od polovine mjeseca pa do kraja septembra, oktobar i polovina novembra, tada ovo ostalo voće pristiže. Ove godine najviše radim aroniju i jabuku, sada su počele berbe voća po Posavini i ljudi koji nemaju svoje kupuju, pa me zovu i pitaju gdje mogu nabaviti. Imam svoje ljude koji nabavljaju voće, pa ga naruče, dovezu i ja onda radim uslugu cijeđenja", objašnjava Živković.

Od svih vrsta voća koje prerađuje, neke su mu jednostavnije, a neke znatno zahtjevnije. Najjednostavnije je, ističe, preraditi aroniju i jabuku, a najkomplikovanije grožđe, koje dosta izbjegava. "Grožđe je baš komplikovano, ali nekad moram ispoštovati mušterije, pa se malo više i napatim, ali ih opet ispoštujem. Mašina za mljevenje je najjednostavnija - ubaciš voće i čekaš da proizvod izađe. Kod pasterizatora i punjenja je već složenije, jer mora da se gleda temperatura. Ako se pogriješi temperatura, može doći do kvarenja samog soka", kaže on.

U poslu mu pomaže porodica. Otac je, kako kaže, jedan od najvažnijih pomoćnika, a tu su i majka i sestra, koja je ranije takođe pomagala, prije nego što se udala. Posao se obavlja uglavnom nakon redovnog radnog vremena, pa se radni dan tokom sezone često produži do kasno u noć.

"Na početku sezone idem po dva-tri sata, a nekada znam ostati i po deset sati, kasno, do 11-12 uveče. Desi se da u jednom danu dosta mušterija donese voće i da ne mogu sve stići odjednom, ali gledam da ispoštujem svakoga. Ostavim do kasno u noć, radim i gledam da završim", priča Živković.

Najviše mušterija dolazi sa područja Prnjavora, dok ih ima i iz Dervente. Ovim poslom se aktivno bavi već tri godine i pored stalnih mušterija, kaže da se broj klijenata postepeno povećava, a posao širi.

Zaradu vraća u zemlju i nove investicije

Iako posao zahtijeva dosta vremena i truda, zaradu ne troši, već je uglavnom vraća u proizvodnju. Kupio je novu parcelu, proširuje treći voćnjak, gradi novi objekat i nabavlja mehanizaciju.

"Nekad mi dođe da sve to ostavim i da se vratim na posao, ali kada naveče prebrojim pare i zaradu, bude mi drago. Ima zarade, ali sada trenutno svoju zaradu ulažem dalje. Kupio sam novu parcelu, sada proširujem treći voćnjak, na toj parceli sam već počeo praviti objekat, kupio sam mehanizaciju za traktor, novi traktor sam kupio i tako ide. Ulaže se dalje", kaže Živković.

Novi traktor, koji je kupio nakon što je shvatio da mu stari IMT 33 više nije dovoljan za potrebe voćarstva, namijenjen je radu u voćnjacima. U narednom periodu planira i nabavku sušare za šljive, jer želi da dodatno proširi mogućnosti prerade sopstvenog voća. Posebno mjesto u njegovim planovima ima aronija. Nakon što je počeo da prerađuje voće, primijetio je da ljudi sve više traže aroniju i sok od ovog voća, pa je odlučio da zasadi i sopstveni voćnjak.

Da nas je više poput Ediba, Asima i Tanasića, uvoznih 550 šlepera ne bi trebalo

"Kada sam kupio mašine i počeo prerađivati, vidio sam da dosta ljudi aroniju vidi kao zdrav proizvod, zdrav sok. Išao sam na to da imam svoj proizvod i onda sam posadio voćnjak aronije. Voćnjak je sada star dvije godine i ove godine je već bio neki prinos. Iscijedio sam sok od svoje aronije, a prije toga sam išao u Šibovsku, kod Novakovića, gdje sam otkupljivao aroniju i pravio sok", dodaje.

Svoju budućnost vidi na selu

Vjeruje da će zdrava hrana u budućnosti imati sve veću ulogu, jer ljudi sve više razmišljaju o tome šta konzumiraju. "Mislim da ima perspektive. Aronija je veoma zdrava i ljudi je uzimaju, ima tu prostora za plasman. Mislim da je u zdravoj hrani budućnost, jer dosta je danas bolesti i ljudi vide u tome potencijal. Sve više će se, po meni, okretati poljoprivredi, selu i zdravim proizvodima."

"Ja vidim u tome budućnost i planiram ostati na selu i baviti se time. Mislim da će se to iz godine u godinu sve više širiti i proširivati", dodaje.

Sezona prerade trajaće, očekuje, do polovine novembra. Do tada će mašine raditi gotovo svakodnevno, a Živković će, kao i prethodnih godina, nakon svog redovnog posla nastavljati rad u pogonu. Iako je u početku sve krenulo slučajno, danas, kaže, već ima jasan plan - da nastavi da sadi, prerađuje i ulaže u proizvodnju.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor