Najbolje podloge za kalemljenje trešnje

Kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Danko Petrović, pri podizanju mladih zasada nameće se logično pitanje na kojoj podlozi nabaviti sadnice trešnje. Najčešće se koriste generativne, a nešto manje vegetativne podloge, dok su uvozne sadnice uglavnom na vegetativnim podlogama.

Divlja trešnja - podloga pogodna za plodna duboka zemljišta

Najznačajnija generativna podloga za trešnju je divlja trešnja (vrapčara) Prunus avium L. Ona se koristi na plodnim dubokim zemljištima jer je vrlo bujna i ima dobru kompatibilnost sa plemenitim sortama trešnje. Stabla kalemljena na tu podlogu redovno rađaju i veoma su dugovječna, ali nešto kasnije stupaju u period plodonošenja i berba i rezidba su otežane zbog velikih dimenzija krune. Preporučuje se nešto rjeđa gustoća sadnje 250-350 sadnih mjesta po hektaru (razmak sadnje 6-7m x 5-6m).

Magriva - pogodna za laka, kamenita i krečna zemljišta

Magriva ili rašeljka (Prunus mahaleb L.) kao podloga za trešnju koristi se na lakim, propusnim kamenitim i krečnim zemljištima. Ona ne podnosi teška zemljišta, visok nivo podzemnih voda, niti zadržavanje vode. U praksi se često događa da se zasadi trešnje na magrivi podižu na neodgovarajućim zemljištima, pa zato dolazi do sušenja velikog broja biljaka. Magriva je osjetljiva na virus šarke, nije kompatibilna sa nekim sortama trešnje (van, burlatova, hedelfingerova), kraćeg je životnog vijeka. U prvih 5 godina njena bujnost je veće nego kod divlje trešnje, a nakon toga se izjednačava. Stabla trešnje kalemljena na magrivu bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg vijeka od onih na podlozi divlja trešnja. Preporučuje se sklop 350-500 biljaka po hektaru.

Trešnja kalemljena na podlogu gizela 5 posljednjih godina u ekspanziji

Gizela 5 je vegetativna podloga za trešnju koja se razmnožava kulturom tkiva. Tokom posljednjih godina širi se u intenzivnim zasadima trešnje. Gizela 5 zahtijeva plodna i duboka zemljišta, ne podnosi teška i glinovita zemljišta. Osjetljiva je na sušu i u našim uvjetima ne može se uzgajati bez sistema za navodnjavanje. Za podlogu gizela 5 zbog lošijeg ukorjenjavanja neophodno je postaviti naslon u zasadu, otporna je na niske temperature, pa se može saditi i na nešto većim nadmorskim visinama. Ona ima dobar afinitet sa većinom uzgojenih sorata, prorodi u drugoj, a punu rodnost dostiže u petoj godini. Zbog ranog stupanja u period plodonošenja može doći do slabijeg vegetativnog prirasta, zbog manje lisne površine plodovi su manje krupnoće, ovaj nedostatak se otklanja jačom rezidbom, a po potrebi i prorjeđivanjem cvjetova. Preporučuju se gusti sklopovi sadnje sa 800-1.000 biljaka po hektaru.

Gizela 6 je sličnih osobina kao i gizela 5. Otpornija je na sušu i uspijeva i na manje plodnim zemljištima. Preporučuje se gustoća sadnje 600-800 biljaka po hektaru.

Oblačinska višnja ima mnogo mana, a kolt osjetljiva na rak korijena i višak krečnjaka

Oblačinska višnja daje stabla male bujnosti. Njena stabla rano prorode, ali ona ima mnogo nedostataka: slabo ukorjenjavanje, loš afinitet sa mnogim sortama, veliku produkciju izdanaka, pojavu pozne inkopatibilnosti. Stručnjaci ne preporučuju podizanje komercijalnih zasada na toj podlozi. S druge strane, kolt je dosta bujna vegetativna podloga, koja dobro podnosi teža zemljišta, ali je os,etljiva na rak korijena i višak kreča u zemljištu. Sadi se u sklopu 300-500 biljaka po hektaru.