Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj šljiva
  • 01.11.2018. 09:30

Miloš Bogojević: Šljiva je najbolja voćka za prostore bivše države - ona se uvijek traži i od nje se može živjeti

Budući voćari u Bosni i Hercergovini sve više se odlučuju za voće koje, navodno, donosi brz profit i oko kojeg ne treba mnogo raditi. Samo u Republici Srpskoj, u periodu 2012.-2017. godina posađeno je oko 150 hektara novih zasada šljiva što je malo ako se uzme u obzir da je, u istom periodu, posađeno oko 200 hektara malina i 170 hektara lješnjaka.

Foto: Bojan Kecman
  • 2.298
  • 189
  • 0

Miloš Bogojević iz sela Dragočaj kod Banjaluke jedan je od rijetkih u Republici Srpskoj i BiH koji je vjerovao da je uzgoj šljiva isplativ. Iako je virus šarke šljiva pokosio stare sorte, naročito požegaču, zbog kojeg su mnogi šljivici iskrčeni, Miloš je prije nekoliko godina, u svom selu na dva hektara, posadio čačanske sorte, rodnu, najbolju i ljepoticu, zatim Stenli i Feliciju. Nije želio da sadi malinu, aroniju, lješnjak ili orah, već se odlučio za šljivu koja je, kako kaže, najbolja i najprilagodljivija voćna vrsta za prostor bivše Jugoslavije.

Uslovi za proizvodnju šljiva su fantastični i siguran sam da u Evropi nema boljeg područja za uzgoj šljiva od Bosne, Hrvatske, Srbije i ostalih bivših republika. To je voće koje se uvijek traži, u svježem, suvom i popularnom “tečnom“ stanju. Nema stranca kome se ne sviđa šljivovica, pa čak rakija od šljiva iz mog voćnjaka, zna da završi na ruskom tržištu, koje je još zahtjevnije od evropskog“, kaže Miloš.

Većinu poslova u voćnjaku obavlja sam                         

Da je lako nije, ali šljiva je voćka koja, ako se pazi na propisan način, višestruko vraća. Ne zahtjeva mnogo tretmana hemijom, a najvažnije je da je opskrbljena dovoljnom količinom hranjiva, među kojima se ističe stajski đubar.

S godinama sam naučio kako se orezuje šljiva tako da sve pomotehničke mjere odrađujem sam dok se sa stručnjacima konsultujem kada je riječ o zaštiti od bolesti i štetočina. Ove godine imao sam rod od 50 tona šljiva, a prošle i pretprošle godine, 60 tona. Nisam imao problema sa mrazevima jer imam dobar položaj zasada, koji je uz šumu, a palio sam i dovoljno grana i trave“, ističe ovaj mladi voćar.

Voćnjak je na dobrom mjestu 

Kada je riječ o otkupu, tom vječitom pitanju svih voćara Miloš nema problema. Godinama većinu roda, po istoj cijeni, predaje jednom otkupljivaču koji peče rakiju. Jedini problem je što kada rodi šljiva, a naročito kada je nerodna godina, Miloš ne može da zadovolji svu potražnju.

Naši ljudi su naučili na šljivu. Požegača rađa svake četvrte ili pete godine, a ljudi vole da prave svoju rakiju, dok djeca vole pekmez od šljiva“, precizira Miloš.

Zašto se šljiva zapostavlja u voćarstvu?

U Republici Srpskoj ukupno je oko 1.500 hektara savremenih zasada šljiva. Šta tek reći za Federaciju BiH i čuvenu gradačačku šljivu. Ili za šljivu sa Majevice koja često zna da završi na tezgama u Rusiji.

Čudne se stvari dešavaju u voćarstvu. Iako je Bosna i Hercegovina, prema nekim podacima, 15-ta u svijetu po proizvodnji šljiva, posljednjih godina poljoprivrednici u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kada hoće da se bave voćarstvom, sve više traže neke “egzotične“ voćne vrste. Od brusnice, aronije, haskapa (sibirske borovnice), lješnjaka sa ili bez tartufa, oraha, godžija, malina i slično. Većini je važno da što manje rade, a što više, zarade. Ne treba potcjenjivati malinu, orah, lješnjak, ali ove voćke po zasađenim površinama nikada se nisu mogle porediti sa šljivama i jabukama. Voćari su postali skloni raznim prevarama od manipulanata koji ih ubjeđuju kako je dobro uzgajati neku voćku, koja donosi odličnu zaradu, a vrlo malo ima posla oko nje.

To mi nije jasno. Ako je prosječna otkupna cijena moje šljive 0.50 KM/kg, a rod 25-30 tona po hektaru, nakon troškova đubrenja, zaštite, rezidbe, kupljenja grana i berbe, ostaje mi dovoljno novca za život i nove investicije. Ostale kulture nisu toliko isplative“, tvrdi Miloš.

Poređenje šljiva sa ostalim vrstama voća

Kada se poredi sa malinama i aronijom šljiva je višestruko isplativija. U 2017. i 2018. godini otkupna cijena malina bila je katastrofalno niska, u Republici Srpskoj, odnosno, BiH kretala se od 1.40 KM/kg do najviše 2.00 KM/kg i mnogi proizvođači su već iskrčili malinjake. Proizvodna cijena malina je oko 1.80 KM/kg. Ispada kao da je neko namjerno podsticao ljude da podižu zasade mameći ih visokim otkupnim cijenama, a onda je došlo do strmoglavog pada istih. Za to se ne može kriviti veća proizvodnja u ostalim zemljama, npr. Poljskoj.

Bogojeviću, kad sve zbroji i oduzme, ostane dovoljno za život 

U periodu 2012.- 2013. godina, u Republici Srpskoj podignuto je ukupno 22 hektara aronija, a od 2014. do 2016. godine, samo 1.1 hektar. Nakon nekoliko godina buma i visoke otkupne cijene, uslijedio je drastičan pad, pa se aronija skoro i ne može prodati za konzum, već većina roda ide u preradu. I cijena prerađene aronije uglavnom je veliko opterećenje za većinu stanovništva.

Lješnjak postiže dobru cijenu, ali sa sadnicama koje većina uzgajivača kupuje u BiH, puni rod očekuje se tek od šeste ili sedme godine. Kilogram očišćenog lješnjaka ide i do 25 KM/kg što je takođe problem za džepove građana.

S druge strane šljiva se prodaje po mnogo višim cijenama. Čačanska rana se već nekoliko godina prodaje po 0.80 KM/kg, a kada je mrazna godina, cijena ide i na 1.20 KM/kg. Stenli, Čačanska rodna, najbolja i ljepotica prodaju se od 0.50 KM do 0.90 KM/kg. Proizvodnja šljiva postala je isplativija od proizvodnje krušaka što je donedavno bilo nezamislivo.

Važno je dobro organizovati proizvođače

Naš sagovornik Miloš Bogojević kaže da bi volio da se proizvođači bolje organizuju jer su mogućnosti proizvodnje i plasmana na domaće i strana tržišta izvanredne.

Sa pametnom politikom podsticaja, osluškivanjem i istraživanjem novih tržišta, za relativno kratko vrijeme, mogao bi da se napravi pravi bum u proizvodnji, ne samo šljiva, već i jabuka, krušaka. Da bi se to ostvarilo jedna od ključnih stvari jeste da se proizvođači što bolje organizuju jer bez povezivanja nema napretka. Sam ne možeš ništa da učiniš.“ zaključio je Miloš.


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Šljiva Dragočaj Banjaluka Republika Srpska Federacija BiH Uzgoj šljiva


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.