Mevlida Mehanović, povratnica je u malo selo na samom kraju Bosne. Poljoprivredom se počela baviti sasvim slučajno, a podršku i pomoć u poslu joj pruža njen muž, povremeno i kćerka. Uzgajaju maline, aroniju i borovnice. Osnivačica je i udruženja žena "Podrinjka", a želja joj je imati prave prostorije sa adekvatnom opremom za preradu voća.
Daljegošta je najistočnije selo u Općini Srebrenica, ali i u Bosni i Hercegovini. Smješteno je u blizini granice sa Srbijom, na nadmorskoj visini od 700 metara, a upravo u ovom malom selu živi svega 22 ljudi.
No, iako ovo selo broji malo stanovnika, Daljegoštani su u posljednih nekoliko godina zasukali rukave, okrenuli se poljoprivredi i stočarstvu, a stigli su osnovati i udruženje žena povratnica "Podrinjka“. U tom selu živi Mevlida Mehanović, koja se na porodično imanje vratila sa mužem i kćerkom prije pet godina. Mevlida je ujedno i osnivačica udruženja žena "Podrinjka", a njena porodica se bavi poljoprivredom, kao i većina mještana u ovom kraju.
Meviida se bavi uzgojem maline, aronije i borovnice i to punih četiri godine. Priča nam kako je odluka došla spontano.
"Prije pet godina smo se vratili i počeli čistiti zapušteno porodično imanje, ne da bi ga obrađivali, nego samo da bi bilo očišćeno. Kada smo očistili prve parcele shvatili smo da će ubrzo ponovo zarasti, ako se ne budu obrađivale, ali i da smo puno rada i novca uložili i da je zaista šteta da to ne iskoristimo. Do tada se nikada nisam bavila poljoprivredom, pa je odluka o tome što ćemo posaditi došla spontano, odnosno što bi se u narodu reklo: 'Vidi šta drugi rade, pa radi i ti'", iskreno nam priča Mevlida.
Tako su zasadili prvi dunum maline. Obzirom da su bili novi u ovom području, dosta su čitali o uzgoju jagodičastog voća i tako naišli na priču o aroniji, njenom zdravom svojstvu, ali i informaciji da se ne mora brati svaki dan kao malina, što je njima odgovoralo, budući da na raspolaganju nisu imali veliki broj radne snage. Cilj je bio da posade onoliko, koliko sami mogu stići obraditi.
Ovih godina, otkako se bave uzgojem maline, borovnice i aronije, Mevlida kaže kako su prihodni manje-više bili solidni, izuzev prošle godine, kada su vladale velike suše, ali i izuzetno niske cijene. Ona dalje ističe kako aroniju i borovnicu ne prodaju kao sirovinu.
"Uz dunum aronije posadili smo i dunum borovnice. Zasad maline smo proširivali, tako da sada imamo oko 5 dunuma. Stalna radna snaga smo muž i ja, kćerka je tu na ljetnom raspustu i poneki vikend, a u sezoni branja angažujemo i dodatnu radnu snagu. Većinom su to članovi porodice i rodbine, koji nam pomažu ili vrlo malo naplate svoj rad", dodala je Mevlida.
Mevlida je dalje kroz razgovor dodala, kako se uzgojem ovog voća bave zato što vole poljoprivredu. Ona smatra da trenutno ne vlada baš toliko idealno stanje, zbog loših vremenskih uvjeta i nestabilne otkupne cijene, koja otežava put do uspjeha, kao što je slučaj i u drugim poljoprivrednim granama.
Ona nam otkriva kako na jednoj parceli uzgaja organski po dunum maline, aronije i borovnice, što u kućnoj radinosti prerađuje.
"Pravim džemove, slatko i sirupe. Velika želja mi je da nabavim presu za voće, kako bih mogla raditi i 100%-tne sokove. Zaista je šteta ne iskoristiti prilike da se ovako uzgojeno voće ne preradi u potpunosti na pravi način. Međutim, bez prese sam prinuđena kuhati sirup, u koji moram dodati šećer", kaže nam Mevlida otkrivši kako je njen prvi proizvod koji je napravila bio džem od maline.
Na jednoj parceli uzgaja organski po dunum maline, aronije i borovnice, što u kućnoj radinosti prerađuje.
"Radila sam na različite načine. Pratila vrijeme stajanja, ali i reakciju kupaca, što mi je dalo smjernice za dalji rad", iskrena je ona.
Svoje proizvode Mevlida je prodavala prijateljima i poznanicima i preko njih širila tržište, ali od 2016. godine, uz pomoć udruženja građana Vive Žene Tuzla, imaju i organizirane sajmove, gdje plasira svoje proizvode. Ljudi koji probaju i saznaju u kako zdravoj i nezagađenoj sredini se uzgaja voće koje Mevlida prerađuje, uvijek dolaze ponovno i traže nove prizvode.
Preradu zrelog voća, Mevlida obavlja u kući, ali postepeno. Ne radi odjednom velike količine, tako da dosta posla odradi sama, ali ima i podršku svojih komšinica koje joj priskpče u pomoć kada je potrebno. "Znate kako je na selu, većina poslova se obavlja uzajamno sa komšijama", podsjeća Mevlida.
Prerada voća bez prese, odnosno na način na koji Mevlida radi je jako zahtjevna. Ona ističe kako bi mnogo lakše bilo kada bi imala adekvatno opremljenu prostoriju i pomenutu presu za voće.
"Nažalost, sama to ne mogu obezbijediti i nadam se da će se pojaviti netko tko bi me podržao da to realizujem", izjavila je Mevlida.
Mevlida je ujedno i osnivačica udruženja žena povratnica "Podrinjka", iz Srebrenice. Ovo udruženje okuplja žene povratnice u sela oko Skelana, koja su udaljena 40 do 60 kilometara od centra općine Srebrenica.
"Trenutno nas je 37 članica, i to su žene koje se bave poljoprivredom, preradom voća, povrća i šumskih plodova, sakupljanjem ljekobilja, ručnom radinošću i seoskim turizmom. Udruženje je osnovano 5. novembra 2016.godine, na inicijativu nekoliko žena sa ovog područja. Žene povratnice sa ovog područja su bile nepravedno zapostavljene, nisu bile nigdje organizirane niti uključene u javni društveni život, što je bio i osnovni razlog osnivsanja udruženja", pojasnila je Mevlida.
Prerada voća bez prese, odnosno na način na koji Mevlida radi je jako zahtjevna. Ona ističe kako bi mnogo lakše bilo kada bi imala adekvatno opremljenu prostoriju i pomenutu presu za voće.
Cilj udruženja, kako Mevlida dodaje, je da okupi žene povratnice iz udaljenih srebreničkih sela, psihosocijalna podrška, ekonomsko osnaživanje žena i sveukupni razvoj ruralne zajednice.
Mevlida kaže kako se vrlo rado odaziva na sve (njoj dostupne), seminare i edukacije kako bi unaprijedila svoje znanje, koje potom prenosi u praksu. Učešće uzima i na sajmovima, a njoj najdraži sajam je onaj u Tuzli, koji se održava u oktobru, u okviru Dana žena sa sela. Dodala je da su Tuzlaci prepoznali kvalitet njihovih proizvoda, pa stoga dosta proizvoda prodaju upravo na ovom sajmu.
Mevlida se kratko osvrnula i na cijene svojih proizvoda, koje ovise od pakovanja. Pa tako, jedan litar sirupa od aronije prodaju po cijeni od 15 KM, teglicu od 350 grama džema od maline ili aronije po 5 KM, itd. A kada su u pitanju planovi za budućnost, već je izjavila kako bi voljela da ima mogućnosti za opremanje prostorije za preradu sa potpunom opremom koja joj je potrebna za daljnji i bolji rad, a pored toga, u skorijoj budućnosti radit će na registriranju zanatskog obrta, te izaći na šire tržište.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
