Ukoliko ovaj pionirski zasad da dobre rezultate, što znači kvalitetno maslinovo ulje, vlasnik Dragan Stevanović planira i proširenje površina pod maslinama.
Prvi plantažni zasad masline u Krčedinu na Fruškoj gori (susjedna Srbija, op.ur.), prvih stotinu sadnica, podigao je poznati vinar Dragan Stevanović. Ukoliko ovaj pionirski zasad da dobre rezultate, što znači kvalitetno maslinovo ulje, planira i proširenje površina pod maslinama.
Stevanović je poznati fruškogorski vinar, a vina iz njegove vinarije "Breg"- grašac, tamjanika, sila, chardonnay, pinot noir, sve češće se nalaze u ponudi restorana u Vojvodini kao i na trpezama ljubitelja vina. Odlučio je ne zaustaviti se na ovom segmentu te je nastavio s investiranjem u prvi maslinik.
Kaže da su željeli uz vinovu lozu podići još neki višegodišnji zasad. Razmišljali su o smokvama, ali su potom dobili informaciju da postoje sorte maslina koje izdržavaju i niže temperature. Kod višegodišnjih zasada sve potječe od kvalitetnog sadnog materijala i da prava sorta bude posađena na pravom mjestu. Prave savjete su dobili od Milutina Karasa iz tvrtke "Agrofertikrop" i njegovih partnera iz Italije.
"To su sorte Casaliva, Pendolino kao oprašivač i Leccino. Sve su se potvrdile na većim nadmorskim visinama i podnose mrazeve i minuse i zato smo se i odlučili za njih", priča naš sugovornik.
Kako dodaje, Casaliva se uzgaja u Trentu.
"Ona je podalpska, ali visokorodna sorta. Pendolino je najveći oprašivač među maslinama i on zauzima pet posto u našem zasadu. Maslina je samooplodna, ali je uvijek dobro dodati neki oprašivač."
Najveći maslinik u BiH prostire se na više od 500 tisuća kvadrata
U masliniku su posađene dvogodišnje i jednogodišnje sadnice, a da se radi o kvalitetnom sadnom materijalu potvrđuje činjenica da na mladim stablima već u prvoj godini ima plodova.
Kada je riječ o tehnologiji proizvodnje, međuredni razmak je šest puta šest metara. Nakon analize tla, za osnovnu gnojidbu je upotrijebljen monoamonijev fosfat (MAP) i stajsko đubrivo. Nakon toga je uslijedilo duboko oranje. Prilikom sadnje upotrebljavana su Yarina gnojiva, a ekipa inženjera je postavila i sistem za navodnjavanje kap na kap. Kada je riječ o zaštiti, u prvoj proizvodnoj godini se koriste preparati na bazi bakra i biostimulatori. A u narednim godinama zaštita će biti zahtjevnija.
Domaćin nam otkriva gdje će biti plasirano maslinovo ulje.
"Pun rod se očekuje u petoj godini. S obzirom na to da je riječ o uljanim sortama proizvodit ćemo maslinovo ulje. Plasman će biti isključivo u vinariji", kaže Stevanović i dodaje da imaju u planu baviti se turizmom.
"Izgradit ćemo objekte i plasman vlastitog maslinovog ulja će nam dobro doći. Taman će objekti biti spremni zajedno s maslinovim uljem."
Stevanovićeva vinarija pod vinovom lozom ima 22 hektara.
"Plan nam je da do kraja sljedeće godine "izađemo" na 30 hektara. Grašac, tamjanika, sila su autohtone sorte. Sve više ljubitelja vina, kako domaći tako i strani, žele probati specifičan okus naših sorti. To je bila izvorna ideja nas u vinariji i našeg enologa Borisa Kovača. Bio je to i koncept kod crvenih sorti, tako da smo posadili probus, pinot noir i shiraz", kaže on i napominje da će vina od probusa i shiraza na tržište biti plasirana 2025.
Maslinovo ulje se često naziva "tekućim zlatom" i s razlogom zauzima ključno mjesto na stolovima diljem svijeta. Ne samo da je u pitanju namirnica izuzetnog okusa, već se može pohvaliti i brojnim nutritivnim i zdravstvenim prednostima.
Prema posljednjim podacima Međunarodnog savjeta za maslinu (IOC), globalna proizvodnja maslinovog ulja iznosi približno 3,1 milijuna tona godišnje. Španjolska je neprikosnoveni lider u ovoj industriji, proizvodeći gotovo polovinu svjetske količine - oko 1,5 milijuna tona godišnje. Na drugom mjestu se nalazi Italija s oko 300.000 tona, dok Grčka i Turska slijede sa 200.000 i 180.000 tona godišnje.
Stručnjaci kažu: Maslinovo ulje ipak pogodno za pečenje i prženje
Interesantno je da maslinovo ulje nije rezervirano samo za mediteranske zemlje. Proizvodnja u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Čilea bilježi značajan rast. Na primjer, Kalifornija, koja prednjači u proizvodnji maslinovog ulja u SAD, godišnje proizvede oko 15.000 tona.
Kada je riječ o kvaliteti, ne može se preskočiti klasifikacija maslinovih ulja. Na tržištu se mogu naći ekstra djevičansko, djevičansko, rafinirano i ulje od komine maslina. Ekstra djevičansko maslinovo ulje (EVOO) važi za najkvalitetnije, jer se dobiva hladnim prešanjem, bez upotrebe ikakvih kemikalija i odlikuje se niskom razinom slobodnih masnih kiselina (manje od 0,8 posto).
Jedno od najskupljih na svijetu je "Lambda" iz Grčke čija cijena može dostići i do 250 dolara za pola litre. Proizvodi se isključivo od maslina "Koroneiki" koje se beru ručno i prerađuju istog dana kako bi se očuvala svježina i nutritivna vrijednost.
Tržište maslinovog ulja doživjelo je značajan rast u posljednjim desetljećima i predviđa se da će se taj trend nastaviti. Globalno tržište ovog ulja procijenjeno je na približno 14 milijardi dolara u 2021. godini i očekuje se da će dostići 19 milijardi dolara do 2026. godine, sa stalnom stopom rasta od oko 6,2 posto godišnje.
Berba maslina je često ručna i zahtijeva dosta radne snage, što može biti i pozitivan faktor u unaprjeđivanju lokalne ekonomije, posebno u ruralnim sredinama. Međutim, izazovi ekološkog karaktera, poput nekontroliranog navodnjavanja i korištenja pesticida, zahtijevaju odgovorno upravljanje resursima kako bi se očuvala održivost proizvodnje.
Maslinovo ulje je izuzetno bogato sastojcima koji imaju blagotvoran učinak na zdravlje srca. Nekoliko studija pokazalo je da njegova redovna upotreba može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka.
Tagovi
Autor
