Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kumkvat
  • 31.03.2020. 16:30

Kumkvat - agrum otporan na niže temperature

Kumkvat je manje zimzeleno stablo ili grm, slatko -kiselih plodova koje podsjećaju na minijaturne narandže. Jednostavnog je uzgoja, ističe se svojom dekorativnošću, ali i nutritivnim kvalitetom plodova.

Foto: JumpStory
  • 407
  • 28
  • 0

Kumkvat (Frotunella spp.), manje je zimzeleno stablo ili grm, karakterističnih malih plodova, koje podsjećaju na minijaturne narandže. Porijeklom je iz istočne Azije. U 19. vijeku, kumkvat je introduciran u Europu gdje se uzgajao kao ukrasna vrsta.

Spororastuće, manje stablo, postiže visinu do oko 4 m. Kumkvat koji se uzgaja u posudama ostvaruje nižu visinu, oko 1,5 do 2 metra. Listovi su jednostavni i lancetasti dok su cvjetovi nježni, bijeli i mirisni. Cvjetanje je krajem proljeća do ranog ljeta. Samooplodna je biljna vrsta pa je dovoljna samo jedna sadnica za stvaranje plodova.

Oni su okrugli ili ovalnog oblika, veličine između 1.6 do 4 cm. Zavisno od kultivara, mogu biti narandžaste, žute ili crvene boje. Kora ploda je zlatno - žute do crvenkasto narandžaste boje, sočna, jestiva, kiselkasto slatkog ukusa. Pulpa ploda je kiselkasta, podijeljena na tri do osam segmenata u kojima su pristune sjemenke.

Otporan na niske temperature, osjetljiv na propuh

Otporan je na niske temperature (do -8°C), te može podnijeti i mraz. Uprkos tome, predlaže se uzgoj kumkvata u posudama u hladnijim područjima dok u toplijim krajevima može prezimiti na otvorenom. U slučaju hladnijeg vremena, može se prekriti zaštitnim materijalom. Pogoduju mu visoke ljetne temperature, između 26 i 38°C. Najbolje uspijeva na osunčanom mjestu, ali može tolerisati i polusjenu. Može rasti na različitim tipovima zemljišta, ali trebaju biti dobre drenaže. Idealan pH je između 5,5 - 6,5. Iako za rast treba prozračno mjesto, osjetljiv je na propuh.

Sadi se na razmak između 2.4 do 3.6 m. Proljeće je odlično vrijeme za sadnju kumkvata jer su temperature pogodne za rast uz dosta šanse za kišu, ali i sunce. Kumkvatu je potrebno osigurati redovito zalijevanje. Supstrat ne smije biti prevlažan. Listovi se mogu ponekad poprskati finom maglicom, kako bi se spriječio gubitak vode. Đubrenje treba biti u proljeće, a đubri se đubrivom za citrus vrste. Prije i nakon đubrenja treba zaliti biljku kako ne bi došlo do oštećenja korijena.

Uzgoj iz sjemena nije uobičajena praksa, zbog lošeg rasta na vlastitom korijenu. Iz tog se razloga uzgaja iz reznica koje se kaleme na podlogu narandže ili grejpa. Ako se uzgaja u posudi, te podloge trebaju biti patuljastog tipa rasta.

Kod uzgoja u posudi, kumkvat se treba prebaciti svake 2 do 3 godine u veću posudu. Idealno vrijeme za presađivanje je u proljeće. Posuda treba imati rupice kako bi se omogućila bolja drenaža.

Štetočine koji napadaju druge citrus vrste, takođe napadaju i kumkvat. Kumkvat koji se uzgaja u posudi može podlegnuti napadu štitastih vaši. Moguća je pojava i bolesti krastavosti sibirskog limuna, pjegavost lista i antraknoza agruma.

Plod kumkvata sadrži vitamin C, flavanoide, eterična ulja i karatenoide

Prve dvije godine plodove bi trebalo otkidati, kako bi se razvio jači korijenov sistem. Beru se zreli plodovi, zajedno s par listova kako bi im se očuvao kvalitet. Plodovi dozrijevaju od novembra do aprila. Ako se ne beru, plodovi ispadaju sa stabla, ali se preporučuje njihovo uklanjanje, kako ne bi došlo do napada štetočina.

Plod kumkvata sadrži vitamin C, flavanoide, eterična ulja i karatenoide. Zahvaljući takvom hemijskom sastavu, kumkvat posjeduje antimikrobno i antioksidativno djelovanje. U tradicionlnoj kineskoj se medicini koristio kod liječenja gripe i kašlja.

Kao i ostali agrumi, kumkvat se može kandirati, marinirati, te pripremati marmelade, dodavati u voćne salate. Od ovog voća se mogu pripremati likeri te preljevi za deserte.


Tagovi

Kumkvat Voćna vrsta Samooplodna voćna vrsta Dekorativna biljna vrsta Podnosi mraz Vitamin C


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slava grada Banja Luke