Nešto mlađi voćari kao i vlasnici stabala ovih voćnih vrsta na okućnicama, ovu bolest olako shvataju i često se vode time da se biljka sama regeneriše, ne shvatajući štetnost pojave "retrovegetacije" na fiziologiju same biljke.
Proizvođači breskve i nektarine kao jako atraktivnog voća, gotovo iz godine u godinu muče muku sa vrlo simptomatičnom bolešću ovih voćnih vrsta, koja je poznatija kao kovrdžavost lišća. Podjednako napada kako obje voćne vrste, tako i gotovo sve njihove sorte, te se zbog toga u proizvodnji ne može oslanjati na otporni sortiment.
Nešto mlađi voćari kao i vlasnici stabala ovih voćnih vrsta na okućnicama, ovu bolest olako shvataju i često se vode time da se biljka sama regeneriše, ne shvatajući štetnost pojave "retrovegetacije" na fiziologiju same biljke. Retrovegetacija je višestruko štetna za biljku jer dovodi do značajno smanjene otpornosti na niske temerature, smanjuje prinos, biljke postaju osjetljivije na bolesti i štetočine. To su ujedno i glavni aspekti štetnosti kovrdžavosti lista breskve i nektarine koju prouzrokuje fitopatogena gljiva Taphrina deformans.
Simptom ove bolesti nastaje kao posljedica infekcije patogenom gljivom, nakon koje dolazi do hipertrofije i hiperplazije ćelija lisnog tkiva, što rezultira pojavom naboranih izraslina na listu, tj. do njegovog kovrdžanja. Često naborani djelovi lista dobijaju i crvenkastu nijansu, list gubi asimilacionu površinu te stoga za biljku postaje gotovo beskoristan i brzo otpada. Sve ovo za biljku predstavlja veliki šok jer list je neophodan za proces fotosinteze i normalan razvoj i plodonošenje. Međutim brzo dolazi do ponovnog olistavanja, retrovegetacije koja ima niz već navedenih neželjenih posledica.
Simptomi u vidu nepravilnih zadebljanja mogu da se jave na inficiranim mladarima ili plodovima ukoliko je riječ o jačoj infekciji.
Da bi se neka bolest uspješno suzbila, pa samim tim i ova, neophodno je upoznati ciklus razvoja prouzrokovača, i djelovati u ključnim momentima primjenom agrotehničkih i hemijskih mjera kako bi se spriječio razvoj bolesti. Obzirom da prouzrokovač ove bolesti prezimljava na oboljelim mladarima i aktivira se rano na proljeće kada temepratura pređe 15°C , gdje uslijed i najmanje padavina dolazi do infekcije, od velike je važnosti rezidbom ukloniti sve grančice na kojima se primijete simptomi prošlogodišnje infekcije ovim patogenom. Ovo neće spriječiti razvoj bolesti, ali zasigurno hoće smanjiti infekcioni potencijal u narednoj vegetaciji.
Međutim, osim povoljne temperature i vlažnosti, da bi se bolest razvila neophodno je da i biljka bude u osjetljivoj fazi. Ovo je upravo ono gdje proizvođači najčešće griješe, jer najosjetljivija faza kod breskve i nektarine, nije otvaranje pupoljka i listanje, već pojava i najsitnije zelene tačke na vršnom dijelu pupoljka. To je ključan momenat za hemijski tretman.
Ovaj tretman često se preskoči u potpunosti ili djelimično iz više razloga, proizvođač ne primijeti sitnu zelenu tačku na vrhu pupoljka, dugi kišni periodi koji onemogućavau hemijski tretman ili veći broj sorti u zasadu koji se neravnomjerno budi iz zimskog mirovanja. Obzirom da čak i kod iste sorte ne pucaju svi pupoljci odjednom, a kamoli kod različitih sorti, poželjno bi bilo ovaj hemijski tretman ponoviti u nekom razmaku 5-7 dana.
Ovaj tretman je ključan u borbi protiv kovrdžavosti lista i ukoliko on izostane i dođe do pojave bolesti, kasniji tretmani nemaju željene efekte. U agroekološkim uslovima Crne Gore za suzbijanje ove bolesti u ovom periodu najbolje su se pokazali preparati na bazi cirama. Često se koriste i preparati na bazi bakra, međutim ciram je pokazao najveću efikasnost.
Ukoliko se iz nekog razloga ovaj hemijski tretman preskoči ili ne odradi blagovremeno, uslijed čega dođe do razvoja bolesti, nakon pojave deformisanog lišća moguće je odraditi tretman nekim od bakarnih preparata, kako bi se ubrzalo otpadanje oboljelog lišća i podstaklo novo listanje. Tako oštećene biljke neophodno je držati u što boljoj kondiciji sa nešto jačim đubrenjem azotnim đubrivima i boljim navodnjavanjem. Kada dođe do pojave novih listova u cilju njihove zaštite mogu se primijeniti preparati na bazi hlorotalonila koji je u tim momentima pokazao zadovoljavajuće efekte. Kako bi se tako iscrpljena biljka sačuvala od jačih zima i izmrzavanja, krajem jeseni potrebno je unijeti đubriva sa većim količinama kalijuma i aminokiselinama da bi se biljka što bolje pripremila za zimu.
Vrlo je značajno kada se počnu pojavljivati deformisani lsitovi na početku vegetacije, napraviti razliku između listova koji se kovrdžaju uslijed napada lisnih vaši i obično su na vrhu krošnje i listova koji se kovrdžaju uslijed infekcije gljivom Taphrina deformans.
Kao završni čin u toku mjera zaštite od ove bolesti primjenjuje se plavo prskanje na kraju vegetacije nakon otpadanja listova. Ono mora da bude odrađeno intenzivno da ga mnogi nazivaju i "plavo kupanje" jer voćku treba detaljno i dobro okupati rastvorom nekog od bakarnih preparata (Bordovska čorba, Bordoška juha, Cuprablau, Bakarni oksihlorid, Funguran OH, Nordox, Blue bordo).
Tagovi
Autor