Koji su postupci njege mladih voćaka?

Mnogi proizvođači čine velike greške prilikom rezidbe mladih voćaka.

Odrežu većinu rodnih ili cvjetnih pupoljaka, pa je cvjetanje smanjeno ili u potpunosti izostane. Osim toga odlažu rodnost mladih voćaka. Postoje tačni preduslovi kada se pojedine grane mogu skratiti rezidbom.

Evo kako

Nakon sadnje odmah se reže nadzemni dio sadnice. One jednogodišnje bez prijevremenih grančica prekratimo na visini formiranja buduće krune. Ako su prostrane prijevremene grane dobro razvijene, tada od njih odaberemo, zavisno od toga koji uzgojni oblik želimo formirati, potreban broj grana, a suvišne prorijedimo (odstranimo). Svakako, suvišne grane treba odstraniti, a predugačke prekratiti na jednu trećinu od osnove produžnice na spoljni pupoljak, kako bi se iz njega razvile skeletne grane.

Kod breskve je, na primjer, moguće prijevremene grane skratiti na jedan pupoljak sem dvije (jedna nasuprot druge u pravcu reda), koje se nalaze na 40 do 50 cm od zemlje. Uglavnom, potrebno je uspostaviti ravnotežu između nadzemnog dijela sadnice i korijenovog sistema.

Ako ne bismo rezali i odstranili suvišne grančice, voćke bi se osušile jer oslabljen korijenov sistem ne bi slao nadzemnom dijelu dovoljno vode i hraniva. Kako ćemo orezati sadnicu zavisi od njene razvijenosti, odnosno kvaliteta, izbora uzgojnog oblika i sistema gajenja voćaka.

Iskusni stručnjak dr Milisav Mitrović navodi da će prekraćene sadnice dati svoj prirast, koji će biti različit u zavisnosti od vrste i nege. Zbog toga se svaki intenzivan porast mora pratiti tokom razvoja i usput, od polovine jula, ljetoraste treba razvoditi, povijati pa čak i strmoglavo, kako bi se smanjila bujnost.

Rezidba u drugoj godini

Ako se ovi postupci propuste, da bi se dobila razgranata kruna, ljetorasti se naredne godine moraju orezati na kratko da bi postigli razgranjavanje. Kod umjerenog porasta, na ljetorastima će se formirati i reproduktivni (rodni) pupoljci, a time i donijeti rod. Ove mjere ukazuju na to kako voćku odmah treba uvesti u rodnost, čime se sprječava bujnost, a rodnost daje mnogo veće pouzdanje za dalju njegu.

Podsjetnik voćarima: Ovaj tretman zaštite ne smije izostati i izvodi se sada

U drugoj godini, u zavisnosti od razvijenosti iz prve godine, rezidba se sprovodi tako što se produžnica prekraćuje za dobijanje drugog sprata grana, a prirast u prvom spratu, ukoliko je odjeven cvjetnim pupoljcima, ostavlja se na rod. Ukoliko se postigne dosta mali prirast u prvoj godini, obavlja se oštra rezidba kako bi se dobila željena kruna voćke. Oštre uglove grana treba obavezno eliminisati razvođenjem raznim pomagalima (čačkalice, štipaljke, komadi stiropora i drugo).

U trećoj godini ona se sprovodi isto kao i u drugoj godini, s tim što se, kad voćka ulazi u rod, osjetno smanjuje bujnost. Razvođenje ljetorasta smatra se obaveznim postupkom u njezi i formiranju uzgojnih oblika.

Kako prekraćivati orah?

Visina debla od oko 150 do 180 cm se smatra optimalnom za savremen uzgoj oraha. Zato se sadnice oraha prekraćuju na visinu od 170 - 200 cm od zemlje. Presjek treba da je vrlo malo kos (skoro ravan) na 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka. Presjek treba premazati kalem voskom.

Umjesto skraćivanja može se ukloniti samo vršni pupoljak da bi se razvila kotlasta kruna. One koje nisu više od 180 cm ne treba prekraćivati. U drugoj godini poslije sadnje ljetorasti često porastu 150 cm i više.

Zato se u proljeće (mart) treće godine oni prekraćuju za 1/4 do 1/3 radi izazivanja boljeg grananja. Ljetorasti se orezuju na spoljašnji pupoljak. I narednih godina, ako se na vrijeme i kvalitetno obavljaju sve potrebne agrotehničke mjere, biće dobar porast ljetorasta koje u proljeće, radi boljeg grananja, treba prekraćivati za četvrtinu do trećine njihove dužine ili im uklanjati samo vršne pupoljke.

Pored rezidbe i razvođenja ljetorasta, mlade voćke treba njegovati da se ne zakorove u najužoj zoni, okopavanjem, tanjiranjem i roto-frezerom ili herbicidima, koji su dozvoljeni za upotrebu do starosti od 3 godine. Ako se pojave dosta sušni periodi, dodavanje vode (zalivanje) postaje obavezna mjera, kako bi se omogućio normalan rast i razvoj mladih. Zalivanje je neophodno kod jednogodišnjih sadnica oraha (maj - jul), zbog dosta sporog ukorjenjavanja.

Međuprostori u mladim voćnjacima treba da budu uređeni i bez prisustva korova, kako bi mlade sadnice imale što povoljnije uslove za prijem i razvoj. To se radi izvođenjem nekoliko prašenja kultivatorom, tanjiračom ili rotofrezom, na dubinu 5 - 7 cm, radi uništavanja korova i razbijanja pokorice.

Šta poslije tri godine?

Nakon treće godine međuprostori se mogu zatravljivati posebnom travnom ili još bolje travno-leguminoznom smješom, koja pogoduje voćkama. Zatravljeni međuprostori se obrađuju tarupiranjem, a nikako košenjem, više puta u toku vegetacije. Ovo je moguće u krajevima gdje godišnje padne preko 750 mm vodenih taloga ili se vrši navodnjavanje.

Zaštita u prvim godinama je jednostavnija nego kasnije, kada voćke stupe u pun rod. Mora biti adekvatna, pravovremena. Mladi zasadi, ukoliko su na terenima gdje može doći do oštećenja od glodara, zečeva i srndaća, moraju se zaštititi fizičkim ili hemijskim mjerama.

Najprije se mora zaštititi deblo kukuruzovinom ili pletenom mrežom ili još bolje postaviti žičana ograda oko voćnjaka, visine 1,5 m, sa bodljikavom žicom na vrhu, u cilju zaštite od srndaća i zečeva, a od miševa i drugih glodara (voluharica) postavljanjem mamaka u aktivne rupe uz zatrpavanje zemljom koji će uticati na smanjivanje brojnosti ovih glodara.