• Ribizla

Koji su optimalni uslovi za uzgoj ribizle?

Ribizla je jedna od zahtjevnijih kultura iz grupe jagodastih voćaka kad su u pitanju zemljišta. Nadmorske visine 500 do 900 m najviše joj odgovaraju, kao i tereni zaklonjeni od vjetra.

Foto: WikimediaCommons/Rasbak
  • 160
  • 27
  • 0

Ribizla je bobičasta voćna vrsta koja nije zahtjevna u pogledu uzgoja. Pripada rodu Ribes koji ima preko 150 vrsta, a vodi porijeklo iz sjevernih područja Evrope i Azije. Na planinama još uvijek možemo pronaći divlje primjerke ovog voća. Biljka formira žbun, čije dimenzije zavise od sorte, uslova i načina gajenja. Njene bobice sadrže dosta korisnih materija i najbolje ih je koristiti u svježem stanju ili kao svježe iscjeđen sok.

Međutim, koje uslove zahtjeva uzgoj?

Uspješna proizvodnja ribizle moguća je samo pri povoljnim klimatskim, zemljišnim i orografskim faktorima, naglašava stručnjak za voćarstvo, Radmila Koprivica. Najbolje uspjeva i rađa na humidnim terenima koja se odlikuju prohladnim ljetom, velikom količinom padavina i visokom prirodnom vlažnošću vazduha. Uz to biljke treba da su dobro osvjetljene i zaštićene od jakih vjetrova. Ne podnosi jaku insolaciju, ali ni zasjenu jer tada osnovne grane ogoljevaju i pogoršava se kvalitet plodova a krajnji ishod je njen kraći životni vijek.

Cvjeta na 12 stepeni

Dobro podnosi niske zimske temperature, naročito crna ribizla u toku dubokog zimskog odmora, čak i do - 30°C. On traje kratko, ali prinudni ekološki odmor uslovljen prisustvom snijega i produžene zime traje znatno duže. Takav slučaj je na lokalitetima predviđenim za sadnju ovog voća. Cvjetovi vodećih sorti mogu da izdrže temperature zraka i do - 6°C bez oštećenja što je veoma povoljno kada eventualno dođe do takvih pojava.

Cvjeta kada vrijednosti dostignu 12°C što je nepovoljno sa aspekta oprašivanja pčelama. Mada su one glavne sorte pretežno samooplodne ipak je bolje ako ima stranooplodnje.

Uzgoj bobičastog voća na okućnici

Osjetljiva je prema velikim vrućinama i pripekama kao i dužim sušnim intervalima što dovodi do paleža i prevremenog otpadanja lišća. To skraćuje vijek zasada, smanjuje urod i pogoršava kvalitet ploda, naglašava Koprivica. Za nju su najpovoljnije srednje ljetnje temperature, od 16 do 17°C.

Pogoduju joj tereni zaklonjeni od vjetra

U pogledu potreba za vodom ribizla je hidrofilna biljka i zahtjevnija je od maline i drugih jagodastih voćaka. Količina padavina od najmanje 800 mm godišnje u jednom području omogućuju rentabilnu proizvodnju. Od toga je neophodno bar 400 mm u toku vegetacije po mogućnosti što ravnomjernije raspoređeno. Crvena ribizla je nešto manje osjetljiva na tu pojavu.

Prosječna godišnja vlažnost zraka neophodna za uzgoj je od 80 do 85 odsto, a u ljetnjim mjesecima od 70 do 80 odsto.

Vjetrovi joj uglavnom ne pričinjavaju štete, osim ako nije direktno na udaru dominantnih zapadnih ili sjevernih pravaca duvanja. Odgovaraju joj tereni zaklonjeni od strujanja zraka, a posebno joj pogoduju blagi povjetarci.

Ne podnosi suviše laka, a ni zbijena tla

Riječ je o jednoj od zahtjevnijih kultura iz grupe jagodastog voća kad su u pitanju zemljišta. Voli duboka, srednje teška, svježa, umjereno vlažna i dobro drenirana, odnosno, strukturna tla slabo kisele reakcije (pH 5,5 do 7,0), bogata humusom i biogenim elementima, a naročito kalijumom i fosforom.

Ne podnosi suviše laka, pjeskovita i alkalna zemljišta, kao ni teška, zbijena i ilovasta sa ekstremno kiselom reakcijom. Nivo podzemne vode treba da je najmanje jedan metar od površine zemlje. Prema tipu, odgovaraju joj gajnjače, deluvijalni nanosi i aluvijalne ledine, a manje pogodna, koja se mogu popravkom brzo dovesti na potrebni nivo su lake smonice i smeđa planinska zemljišta.

Trikovi za uspješan uzgoj ribiza!

Teren treba da je bez višegodišnjih korova. Optimalan sadržaj humusa za gajenje ribizle je tri do pet odsto. Dubina tla do 50 cm sa što dubljim slojem bogatijim humusom, usloviće bolje proizvodne rezultate. Organske materije, prije svega humus, pomažu u razvoju korjena i pojačavaju njegovu usisnu moć.

Kiselost (pH) treba da je između šest i 6,5, navodi ovaj stručnjak.

Tlo treba biti umjereno vlažno

Zemlja za ribizlu ne smije biti suviše vlažna ni zabarena, a nivo podzemne stajaće vode trebao bi biti na dubini većoj od 50 cm, kako ne bi ugrozio njen opstanak. Povećanje nivoa podzemne vode dovodi do sušenja koje izaziva Phytophtora. Zemlja mora biti umjereno vlažna, a eventualni nedostatak vlage nadoknadi se instaliranjem sistema za navodnjavanje.

Nadmorske visine 500 do 900 m, a u južnim lokalitetima i do 1.100 m, najviše odgovaraju ribizli. Iznad toga plodovi ne mogu da sazru i nakupe dovoljno šećera pa ih treba izbjegavati. Izrazito topli tereni nisu adekvatni jer na njima pripeke mogu nanijeti štete voću u vidu ožegotina na plodu i lišću.

Optimalni nagib je od tri do pet odsto zbog dobrog oticanja suvišne vode, ali se uspješno može gajiti i na većim nagibima pri čemu se orijentacija redova mora uskladiti sa terenom i pravilnim postavljanjem sistema za navodnjavanje. Na ekstremnim nagibima ribizla se može proizvoditi u vidu pojedinačnih biljaka bez razoravanja zemljišta da bi se izbjegla erozija, ističe stručnjak za voćarstvo.


Tagovi

Proizvodnja ribizle Uzgoj Zemljište Nadmorska visina Navodnjavanje Nagib terena


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kupus je teško podnio stres i presadnju, a mrkvice tek pomalo niču. Ovih dana ćemo ga prihraniti azotnim biljnim đubrivom, jer samo to dolazi u obzir u našoj biobašti. Hladno je bilo za ne povjerovati uz maju. Radujemo se salati koja formir... Više [+]