Koje su prednosti proljećne sadnje jagoda?

Na ovim prostorima jagoda se u posljednje vrijeme uglavnom sadi na ljeto i u jesen (jul, avgust, septembar). Ljetni vremenski uslovi su veoma nepovoljni. Osim visokih dnevnih i noćnih temperatura, otežana je priprema zemljišta za sadnju i prijem živića (sadnica). Zbog svega ovoga proljetna zato ima niz prednosti.

Radovi na formiranju zemljišnih bankova i postavljanje folije i cijevi za navodnjavanje, obavljaju se u kasnu jesen. Tlo se preko zime slegne, a već u drugoj polovini marta može da se sadi.

Veći prinosi sadnjom u proljeće

Osam nedjelja kasnije počinje berba plodova. Koja količina jagoda će se obrati, zavisi od kvaliteta posađenih živića. Ako se posadi treća kategorija (500 sadnica u gajbi) može se očekivati rod od sedam do osam tona po hektaru, a sadnjom krupnijih živića (250 u gajbi) prinos se povećava do 12 tona po hektaru. Sa onim najkrupnijim sadnicama (150 u gajbi) može se dobiti urod i do 20 tona po hektaru.

"Ljetnom sadnjom narednog proljeća postižu se veći prinosi nego u tekućoj godini. Ali ima i znatno više troškova u održavanju zasada od sadnje do berbe. U ljeto zemljište na bankovima nije se sleglo pa se javlja rizostomija korijenovog sistema, a ubrzo sadnice formiraju i cvijet koji se mora ručno zakidati, kao i stoloni", objašnjava poljoprivredni inženjer Mile Radosavljević.

Poticaji za ove vrste veći, a jesu li dovoljni ?!

Treba naglasiti da voćari ostvaruju pravo na poticaje za podizanje novih zasada jagodičastog voća, a koji su podignuti sa 300 na 700 KM po dunuma, o čemu smo već pisali na Agroklubu.

Pripreme za proizvodnju jagode kreću "pobuđivanjem" - šta poslije?

Ako su parcele manje i namjenjene pijačnoj prodaji, biraju se rane i kasne sorte. Najranije sorte se na otvorenom zasadu pokrivaju agrilom (folijom). Od ranih, najbolji kvalitet i rodnost imaju rumba, vendi, kleri, alba, kvin eliza.

Svakako treba pomenuti i staru sortu poznijeg sazrijevanja, zengu zenganu, čija berba traje gotovo mjesec dana. Vrlo je otporna na bolesti korjenovog sistema, tolerantna na mrazeve i sušu, ali se mora redovno prskati protiv pjegavosti lista i sive truleži plodova.

Zašto je važno malčiranje slamom?

Slama se stavlja u međuredni prostor između bankova, ali i dijelom na foliju. Zašto?

Kad plodovi jagoda porastu i otežaju treba da se oslone na slamu, a ne na foliju. Kad kiša pada, slama upija vodu i sprječava da se prouzrokovači bolesti sa zemljišta rasprskavaju na cvijet i tako zaraze zametnuti plod.