• aronija
  • 05.09.2021. 16:15

Kilogram samostalno ubrane aronije košta dvije KM jer nema berača

Zasad aronije, sa sedam hiljada sadnica sorte nero, prostire se na 36 dunuma zemljišta, podignut je prije šest godina i predstavlja jedinu proizvodnju te voćne vrste u našoj zemlji koja ima certifikat da je organska.

Foto: Snježana Karić (ilustracija)
  • 1.107
  • 379
  • 1

Aronija se za kratko vrijeme odomaćila kod nas, a priča o dobroj zaradi zainteresovala je mnoge da kupe sadnice i podignu velike zasade dok su se drugi, podstaknuti pričom o izuzetnoj ljekovitosti zrelih bobica, soka, džema pa čak i čaja od lista i ploda, odlučili na skromniju proizvodnju.

Tako su u zasadu pomenute voćne vrste u Kuljanima, kod Novog Grada, svi zainteresovani mogli da uberu njene plodove, a za jedan ubrani kilogram potrebno je izdvojiti dvije KM, piše Srna. 

Vlasnik plantaže, Branislav Kolundžija, izjavio je da se odlučio na taj korak zato što ima problem sa nedostatkom berača

Dio prinosa ide za preradu

"Za sada radnici su pretežno Novljani, koji pri tom vode računa o svom zdravlju, odnosno, dolaze oni kojima je poznato koliko je aronija korisna", objašnjava Kolundžija. 

Prema njegovim riječima, aktuelne vremenske prilike nisu uticale na kvalitet voća, jedino na ostvareni prinos. 

U 2021. godini, kako kaže, rod će biti umanjen zbog nepovoljnih vremenskih uslova. "Prošle sezone bilo je oko sedam tona i berba je završena za 15 dana", naveo je.

Vlasnik plantaže napominje da će dio prinosa za koje ne bude bilo zainteresovanih berača preraditi u džem

Koliko se isplati ?

Zasad aronije, sa sedam hiljada sadnica sorte nero, prostire se na 36 dunuma zemljišta, podignut je prije šest godina i predstavlja jedinu proizvodnju te voćne vrste u našoj zemlji koja ima certifikat za organski uzgoj

Ovo domaćinstvo na porodičnom gazdinstvu ima i hladnjaču, u kojoj je moguće čuvati plodove voća duže vrijeme. 

Aronija - zablude i istine o isplativosti njene proizvodnje

Kako smo ranije pisali na Agroklubu, za razliku od borovnica, posljednjih godina u Bosni i Hercegovini nije se podigao nijedan novi zasad aronija. Proizvođači su se, lišeni obećanja o velikom profitu, okrenuli preradi plodova od čega se teško živi.

U 95% slučajeva proizvođači je prerađuju u sokove ili džemove. Najviše sokove. Poneko je i suši za čaj. Najveći problem je to što se cijena ploda, nakon godinu dvije od vrhunca sadnje srozala sa 10 KM, na jednu marku, po kilogramu! Neki je i danas pokušavaju prodati za više od te cijene, ali rijetko uspijevaju u tome.


Tagovi

Zasad aronije Berba aronije Cijena aronije Organska proizvodnja


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.