Kaolin glina u zaštiti voćaka od štetočina

Kaolin (kaolinska) glina je sredstvo koje se ranije koristilo za sprječavanje zgrudnjavanja prerađevina i u proizvodnji pasta za zube. U pojedinim dijelovima Evrope i SAD-a, već se uveliko upotrebljava. U eksperimentima se koristila u gotovo svim granama poljoprivrede, ali je posebne rezultate dala u voćarstvu, posebno u području organske i konvencionalne proizvodnje.

"Glavni mehanizam djelovanja kaolinskog segmenta je u stvaranju kristalnog mikrofilma, koji stvara barijeru između štetočina i štićene biljke. Sredstvo posjeduje izvjesno odbijajuće (repelentno) djelovanje. Kaolin se nanosi otopljen u vodi na biljku, gdje isparavanjem stvara zaštitni film. Kod primjene je jako bitno odraditi ravnomjerno pokrivanje svih dijelova biljke sa sredstvom", objašnjava mast. dipl. ing. zaštite bilja Dušan Stojanović iz PSSS.

Zaštitni film odbija štetočine

Kaolin se po širokom spektru djelovanja može uporediti sa klasičnim kontaktnim insekticidom hlorpirifosom. Troškovi su takođe uporedivi, ali kaolin ima daleko veći spektar djelovanja. Broj godišnjih tretiranja zavisi od vremenskih prilika tokom vegetacije. 

Spomenuti zaštitni film odbija štetočine na nekoliko načina:

• sitne čestice gline zakače se za insekta kada on dođe u kontakt sa stablom;
• insekt nerado odlaže jaja na površine pod filmom;
• reflektujući sloj na stablu čini ga manje prepoznatljivim kao potencijalnog domaćina.

"Ako se borimo protiv prve generacije voćnih smotavaca, tada ćemo tretiranja sa kaolinom započeti u fenofazi precvjetavanja i nastaviti na svakih sedmicu dana u intervalima 6-7 puta. U ovom slučaju nema opasnosti od zaostataka bijelog filma. Ukoliko nastavljamo sa borbom protiv kasnijih generacija, tada će takve jabuke morati proći pranje prilikom sortiranja", objašnjava Stojanović.

Bijeli film ne sprječava prodor svjetlosti

Iako možda djeluje tako, kaolin svojim bijelim filmom ne sprječava prodor svjetlosti. Zapravo, on pojačava fotosintezu i pruža dopunu očuvanju zdravstvene kondicije stabla. "Kaolin snižava temperaturu biljke za vrijeme vrućih ljetnih dana i tako povećava fotosintezu do dugo u poslijepodnevne sate, za razliku od netretiranih stabala, gdje fotosinteza u potpunosti prestaje poslije podne, uslijed toplinskog stresa", naglašava Dušan Stojanović.

Uzgajivačima u područjima sa visokim temperaturama kaolin je pomogao u smanjenju pojave ožegotina i do 50%, pa i više. Dopunsko djelovanje najviše dolazi do izražaja kada se kombinira sa dobro osmišljenim agrokemijskim mjerama.

Primjećen je i pozitivan efekt i na gljivu čađavicu u organskoj proizvodnji jabuka i krušaka. Istražuje se utjecaj kaolina na pojavu i intenzitet najopasnije bolesti na jabukama - krastavosti.

Miješanje kaolina i drugih preparata

Kaolinska glina se može miješati sa većinom fungicida, insekticida i akaricida, ali se ne bi trebala miješati sa sumporom i sa bakrenim preparatima. Preporuka je da se prije upotrebe napravi proba kompatibilnosti. "Ukoliko primijetimo reakcije poput taloženja, pjenušanja, odvajanja, potrebno je izostaviti kaolin iz kombinacije", napominje Stojanović.