• Zimska rezidba voća
  • 24.01.2018. 07:00

Kako se obavlja zimska rezidba voća?

Stručnjaci kažu - bolje je stabla ne rezati, nego ih rezati pogrešno.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 13.567
  • 951
  • 0

Zimska rezidba voća se obavlja da bi se uspostavila ravnoteža između rodnosti i vegetativnog porasta. Zbog toga se voćke ne smiju orezivati napamet. Stručnjaci kažu - bolje je stabla ne rezati, nego ih rezati pogrešno.

Analiza rodnosti pupoljaka

Prije nego što počnete sa rezidbom, potrebno je analizirati rodnost pupoljaka. To znači da je važno odrediti broj pupoljaka u kojima je došlo do normalnog diferenciranja cvjetnih elemenata, a na osnovu toga odrediti intenzitet rezidbe.

"Osnovno je da se pri rezidbi razgraniči na kojoj grani su cvjetni pupoljci, a na kojoj nisu. Jabučaste vrste voćaka mogu se rezati od početka opadanja lišća, pa sve do pred kretanja vegetacije, kad god to dopušta vrijeme da se može raditi, a koštičave voćke bolje je rezati kad prođu niske zimske temperature, na kraju zime, pred kretanje vegatacije", savjetuje dipl.ing voćarstva i vinogradarstva Mihajlo Žikić.

Redoslijed prilikom rezidbe

Osnovni cilj rezidbe je, osim uravnoteženog odnosa, i obnavljanje rodnog drveta i mladica sa vegetativnim pupoljcima. Sporedni cilj je odstranjivanje grana, čiji položaj narušava uzgojni oblik i uopšteno uravnoteženost voćke.

Žikić navodi da pri rezidbi treba usvojiti redoslijed:

  1. uočavanje provodnice od vrha do dna;
  2. uočavanje ramenih (skeletnih) grana od vrha do dna;
  3. rezanje suvišnih, jačih grana, naročito onih koje rastu u unutrašnjosti krošnje;
  4. rezanje jednogodišnjih ljetorasta pri vrhu kosturnih grana.

Prorjeđivanje rodnih grančica, ako ih ima previše, obavlja se na kraju.

Rezidba presudna za visok i kvalitetan urod

Rezidba je presudna za visok i kvalitetan urod. Postoje razlike u efektu koji ima sam način rezidbe. Tako duga rezidba povećava rodnost, a kratka bujnost. Jačina rezidbe zavisi od voćne vrste i starosti voćke.

"Mlađa stabla su bujnija i takva stabla se manje orezuju, odnosno voćke koje ne rađaju treba minimalno orezivati. Voćkama na početku rodnosti prorjeđuju se samo lastari, a ostavljaju se potencijalne rodne grančice. Bujni lastari se režu u osnovi. Stare voćke sa oslabljenim prirastom ljetorasta ispod 25 cm treba oštrije orezivati da bi se stablo podmladilo. Skraćuju im se skeletne grane na trogodišnju zonu porasta, a obolijele i slomljene grane se redovno uklanjaju. Neophodno je pridržavati se principa da slabija rezidba ubrzava i povećava rodnost, a oštrija povećava bujnost i usporava rast. Horizontalne lastare ostavljamo, a vertikalnije sasvim uklanjamo", objašnjava Žikić.

Foto: Vjekoslav Hudolin


Izvori

Poljoprivredna stručna služba Srbije


Tagovi

Voće Rodnost Zimska rezidba Analiza rodnosti pupoljaka Voćnjak


Autorica

Aleksandra Kekić

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.