Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sorte kruške
  • 05.03.2020. 11:30

Kako pravilno orezivati Santa Mariju?

Sorta kruške Santa Marija jedna je od najrasprostranjenijih u zasadima bivše Jugoslavije i vrlo je popularna kod potrošača. Voćari imaju probleme s njenom bujnošću, ako se ne odradi zimska i ljetnja rezidba. Može duže da se čuva u hladnjačama što donosi ekonomsku korist proizvođačima koji imaju svoje sopstvene.

Foto: Bojan Kecman
  • 1.669
  • 139
  • 0

Santa Marija porijeklom je iz Italije i spada među najpoznatije stone sorte krušaka. Od nje može da se pravi i rakija koja ipak nije kvalitetna kao ona od sorte Viljamovka. Najveći problem za voćare koji je uzgajaju jeste pronalazak tržišta za drugu klasu plodova koji su sitni i imaju slabu cijenu jer se prodaju za industrijsku preradu.

Cijena se obično kreće od 0.05 - 0.10 evro centi po kilogramu. Sorta je popularna kod potrošača, najviše za stonu potrošnju i naročito kada plod požuti i uglavnom nema većih problema za plasman na tržište.

Prorijediti plodove nakon cvjetanja i oplodnje

Ukus ploda je prijatan, nije previše sočan, a boja je zelenkasto žuta, sa crvenom nijansom na strani kruške okrenutoj suncu. Plod je gladak i može da teži i više od 250 grama. Najbolje je oprašuju Abate Fetel i Viljamovka kojima je i ona oprašivač. Ove tri sorte najčešće se sreću u zasadima kruške.

Cvjetanje je srednje rano, u prvoj polovini aprila, odnosno, nekoliko dana prije Viljamovke, a poslije Fetela i može da nastrada od kasnih proljećnih mrazeva, koji su česti posljednjih godina. Preporučuje se prorjeđivanje plodova ubrzo nakon njihovog formiranja i prestanka opasnosti od niskih temperatura jer drvo formira mnogo plodova koji ostanu sitni ako se kasnije prorjeđuju.

Potrebna i zimska i ljetnja rezidba

Najveći problem proizvođačima predstavlja njena rezidba. Rezači obično kažu: "Dobrodošli u džunglu", kada se sretnu sa Santa Marijom. Stablo je bujno do vrlo bujno, naročito kada je na podlozi sijanca, tj. divlje kruške. U posljednjih nekoliko godina rasadničari u BiH proizvode sadnice na podlozi dunje, ali je divlja kruška (i dalje) dominantna podloga. Obavezna mjera tokom godine mora da bude ljetnja rezidba jer stablo koje je orezano u zimu, a nije orezano ljeti, na podlozi divlje kruške, formiraće mnogo mladara koji će da crpe snagu stablu prilikom formiranja rodnog potencijala za narednu godinu.

Rezači tako ulaze u začarani krug jer je zimska rezidba oštra, svake godine radi se na isti način i troši se isto vrijeme za orezivanje. To se izbjegava ljetnim orezivanjem jer se osvjetljava krošnja, eliminiše se višak ljetorasta, bolja je snabdjevenost pupoljaka hranjljivim materijama i što je najvažnije, nema velike gustine u krošnji, što omogućava bolju primjenu zaštitnih sredstava i njihovu veću efikasnost.

Ključ je u umjerenoj zimskoj rezidbi

Dakle, ključ za obuzdavanje rasta Santa Marije je u umjerenijoj zimskoj rezidbi koja neće provocirati jak rast novih mladara kod ljetnjeg orezivanja. Samo na taj način, ako se ne žele primijeniti regulatori rasta, koji mnogo koštaju, može se zaustaviti bujnost stabla i redovna rodnost.

Obavezno odstraniti vodopije sa vrha stabla

Inače, Santa Marija najviše rađa na kratkim rodnim grančicama dužine do 30 centimetara i dužim dvogodišnjim ili trogodišnjim granama koje su povijene pod uglom od 90 C°. Ako se ne odstrane vodopije na nosećim granama, nakon dvije godine, dolazi do formiranja rodnog pupoljka i na njima. Ako su te iste vodopije blizu provodnici moraju da se odstrane ili prorijede, ako ih ima više jer zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Ako su vodopije na vrhu stabla takođe se prorjeđuju, čak i ako ima mnogo rodnog pupa na njima jer, u slučaju formiranja većeg broja plodova, ne bi trebalo da dođe do povijanja vodopija i zasjenjivanja donjeg dijela krošnje. Poželjno je odstraniti i noseće grane stare četiri i više godina jer na njima obično nema dovoljno rodnog potencijala.

U odnosu na Viljamovku, Santa Marija, manje je osjetljiva na moniliju plodova i čađavu krastavost krušaka, a iste je osjetljivosti i na napad savijača, tj. na crvljivost plodova. Posljednjih godina mnogo šteta na plodovima prave ptice koje, zbog nedostatka hrane u šumi, oštećuju one najbolje na kojima se, u vrlo kratkom roku, pojave simptomi monilije, odnosno, dolazi do truleži na njima.

Duže se čuva u hladnjačama od Viljamovke

Santa Marija se bere u prvoj polovini avgusta ali se posljednjih godina, neki proizvođači, zbog klimatskih promjena i sve toplijih ljeta, odlučuju i na raniju berbu. Jedna od njenih prednosti jeste u tome da se može duže čuvati u hladnjačama, u odnosu na Viljamovku, ako se ranije bere, odnosno, kada su plodovi još zeleni.

Primjećeno je da se može čuvati i duže od tri mjeseca u hladnjačama, što može da bude od velike koristi proizvođačima kada na tržištu nema dovoljno krušaka. Taj period obično se poklapa sa dospjećem Abate Fetela i ove dvije sorte su jedine na domaćem tržištu koje se u decembru i januaru mogu kupovati u marketima i na pijacama. Oni proizvođači koji uspiju da je sačuvaju u hladnjačama mogu da prodaju i drugu klasu po izuzetno povoljnim cijenama.


Fotoprilog


Tagovi

Santa Marija Viljamovka Zimska rezidba krušaka Ljetnja rezidba krušaka Monilija plodova Čađava krastavost krušaka Odstraniti vodopije Divlja kruška


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]