Kako mladi agronomi Stjepan i Toni grmolike masline pretvaraju u polikonične vaze?

Rezidba maslina u punom je jeku, a glavni hit je polikonična vaza. Pogotovo u Dalmaciji gdje, za razliku od talijanske Toskane pa i Istre gdje se udomaćila, prednosti tog uzgojnog oblika tek otkrivaju.

"Prednosti su višestruke: Olakšava rezidbu, zaštitu i berbu. Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ujednačenije zriju“, kaže i dr. sc. Šime Marcelić, asistent na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Univerziteta u Zadru.

Problemi zbog grmolikih stabala

Za razliku od slobodne grmolike vaze, koja tradicionalno prevladava u dalmatinskim maslinicima, polikonična je uzgojni oblik koji se sastoji od debla visine 80 do 120 cm sa tri do četiri osnovne grane. Najveća prednost je, pojašnjava, kontrola rodne površine na malom prostoru. Posebno je pogodna kod gustoće sklopa od 6 do 7 metara. Zašto? Zato jer se rodna površina rezom unazad može vraćati prema osnovnim granama.

Nasuprot tome u slučaju slobodnih uzgojnih oblika kada imamo više osnovnih grana često se dogodi da unutrašnjost krošnje odumire i ostane bez rodnih elemenata. U tom slučaju najkvalitetnija rodna površina je na vrhovima i sa strane. Bježi u vrhove ili sa strane pa se spoji sa drugim stablima. S vremenom se stvara "maslinarska prašuma“.

Maslinarstvo je grana budućnosti u Hercegovini

"Često te osnovne grane imaju veliki ugao grananja što nerijetko dovodi do velikog broja izbojaka, vodopija ili do ispucane i oštećene kore od sunca", kaže Marcelić, koji je na otoku Ugljanu obnovio 400 godina stari porodični maslinik.

Pokazne rezidbe i rekontrukcija uzgojnih oblika

U Sjevernoj Dalmaciji, osim rijetkih izuzetaka u maslinicima kao što su Marcelićev, zatim Petra Pedišića, dr. Ivice Vlatkovića i još nekolicine educiranih maslinara, u ostalim čak ni u novopodignutim nasadima uzgojni oblik polikonične vaze nije zastupljen.

Aktualiziran je tek prošle godine zahvaljujući Udruženju maslinara Zadarske županije. Na više stručnih skupova i praktičnih, pokaznih rezidbi stručnjaci su zainteresiranim pokazivali kako postojeće uzgojne oblike rekonstruirati. Među znalcima je mladi magistar agronomije Stjepan Dević (29) iz Sukošana.

Inspirativni uspjeh Stjepana Devića

"Zahvalan sam dr. Marceliću. Naučio me rezidbi i zaljubio u masline“, kaže Dević. Nakon završenog prvostepenog studija na Univerzitetu u Zadru odmah se zaposlio.

Najprije dvije godine u kompaniji Colić-Trade. Kratko je radio i na plantaži marašaka zadarske kompanije Maraska pa nastavio studij na Fakultetu agrobiotehničkih nauka u Osijeku. S diplomom magistra agronomije prije pet godina podigao je na djedovini u Sukošanu maslinike sa 300 stupi maslina. K tome kupio i stari maslinik sa 40-ak stabala Oblice koje je prenacijepio na Oštricu, Puljku i druge rodnije domaće sorte. “Čudo, rađaju kao lude“, ne krije zadovoljstvo.

Rezidba, uređivanje i održavanje krajolika

U međuvremenu je postao i certificirani kušač Udruženja senzornih analitičara maslinovog ulja Olea Zadar, bavio se hortikulturom da bi lani i službeno registrirao vlastiti obrt Hortus Agro, za uređenje i održavanje krajolika.

Uz Savjetodavnu, glavni mu je posao uređenje i održavanje vrtova oko turističkih vila i objekata. "Kad završi rezidba maslina, bacam se na vrtove“, govori nam mladi agronomski stručnjak. Gledali smo kako on i njegov partner u rezidbi Toni Družijanić u jednom nasadu u zaleđu Zadra orezuju i istodobno rekonstruiraju krošnje prilagođavajući ih novom uzgojnom obliku.

Polikonična vaza podrazumijeva najbolji mogući omjer drvne i lisne mase, a to su u masliniku sa 120 stabala Stjepan i Toni odradili dok rečeš keks. "Ako rezidba jednog stabla traje više od 15 minuta znači da se nešto krivo radi“, kaže Toni, inače student na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Univerziteta u Zadru.

A da bi se radilo brzo i kvalitetno uz znanje podrazumijeva se odgovarajući alat i oprema.

Alat i oprema za rekordan učinak

Dobre patike, rukavice, kapa s frontiljom i naočale. "Ubod kopljastog vrha lista masline u oko može biti koban“, upozorava Stjepan. Za rezidbu njegov obrt ima najsavremenije alate: ručne i produžene električne makaze te jednoručnu akumulatorsku pilu. U jednoj ruci makaze, u drugoj ručna pila i svaka je porezana i rekontruirana na novi uzgojni oblik za nepunih pet minuta.

Tako Stjepan i Toni dnevno porežu svaki po 100 do 150 maslina, pretvarajući "maslinske pustinje“ u polikonične vaze. A prije dok su radili samo sa ručnim makazama jedva 15 do 20 dnevno. "Mrtvi umorni i iscrljeni“, kažu. Još nešto: alat mora biti čist i dezinficiran prije i poslije rezidbe.

Ciljevi rezidbe i prednosti polikonične vaze

A koji su zapravo ciljevi rezidbe, pitam Stjepana. Odgovara: Smanjenje opterećenja stabla, prozračivanje krošnje i balansiranje između drvne i lisne mase. Rezidbu je najbolje početi u drugoj polovici marta kad se vidi koji je pup lisni, koji cvijetni, odnosno koji će donijeti rod,.

Preporuka je, kaže Stjepan, krenuti u rezidbu u pravo vrijeme. Ako je režemo prerano, budimo je pa u slučaju nailaska niskih temperatura, može doći do problema. 

Kao i ostali stručnjaci agronomi i on opetuje važnost ravnoteže između drvne i lisne mase. Drvo treba biti isključivo kostur koji nosi lisnu masu. Rodne grančice koje donose prinose. Sljedeća bitna stvar je svjetlost. Svaki dio krošnje treba biti u potpunosti osvjetljen. Time se postiže i ujednačeno sazrijevanje. Plodove od vrha do dna u istom stanju zrelosti, a ne da su u vršnim djelovima stabla skroz zreli dok oni na nižim granama nisu ni počeli zrijati.

Oblik polikonične vaze omogućava bržu i jednostavniju ručnu i pogotovo berbu s tresačima. Od ostalih prednosti polikonike struka ističe da smanjuje rast vodopija, omogućava bolji protok asimilata (hranjiva) kroz stablo. Nadalje, lakše je obavljanje zaštite i folijarne gnojidbe. Škropivo se lakše raspršuje po cijelom stablu, pa i unutar krošnje.

Manjak znanja prvog naučnika agrikulture

Ima toga još, a koji su nedostaci? Zapravo ih nema, osim onog glavnog, a to je manjak znanja. Pogotovo kod rezidbe u samom početku formiranja ili prelaska na ovaj uzgojni oblik. Može se dogoditi da maslina pobjegne u visinu. Nedostatak je i to što će prvu godinu nakon rekonstrukcije urod biti manji za 15 do 20 posto, ali to se, dodaje Dević, idućih godina nadoknadi.

Na kraju još je podsjetio na misao prvog naučnika agrikulture Columella kad je pedesetih godina prvog stoljeća poslije Krista o značenju rezidbe na rast i rodnost zapisao: Ako obrađuješ tlo ispod masline tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da ti rodi.

Kako mladi stručnjaci rade, pogledajte i u videu kojeg je snimila Nela Vanjak