Kako odnjegovati sadnice južnog voća?

Sjeme iz plodova južnog voća (mandarine, limuna, narandže) posije se u saksiju za cvijeće ili sličnu posudu. Uz redovno zalivanje, ubrzo narastu biljke do desetak centimetara visine, kada se presade u veće posude i u njima ostaju jednu godinu. Naravno, za vrijeme hladnih dana posude se unose u toplu prostoriju. Poslije godinu dana nicanja i razvoja - biljke su spremne za kalemljenje.

Kalemljenje na budni pupoljak

Pri ovim načinima kalemljenja, nije potrebno mazanje voskom niti dugo čekanje na provjeru da li se pupoljak primio. Potrebna je podloga (divljaka) i par pupoljaka od plemenite voćke (plemke) predviđene za kalemljenje.

"Za plemku uzima se vršna grančica sa koje se odsječe kraj jer su na njemu nerazvijeni pupoljci. Odsječe se i lišće, tako da ostane samo dva - tri milimetra lisne peteljke. Na podlozi, na oko osam do deset centimetara iznad zemlje, napravi se rez u obliku slova T. Tupim dijelom kalemarskog noža odvoji se kora od podloge, da bi se mogao staviti pupoljak. Od plemke se odsječe pupoljak sa vrlo tankim slojem drveta jer se u protivnom ne bi mogao priljubiti uz drvo podloge“, objašnjava inžinjer voćarstva sa iskustvom u rasadničarstvu Aleksandar Antić.

Pupoljak stavljen na spojno mjesto zamota se uskom trakom i poslije 10 -15 dana može se kontrolisati da li se primio ili nije. Ako se prstom dotakne lisna peteljka, ona će otpasti, što je znak da je kalemljenje uspjelo. Ishod kalemljenja može se provjeriti i po boji pupoljka. Pupoljak se primio ako je zelen i svjež, a nije se primio ako je crn i smežuran.

Kalemljenje na spavajući pupoljak

Opisani način kalemljenja na budni pupoljak obavlja se od maja do kraja juna. Od druge polovine avgusta do kraja septembra, kalemi se na spavajući pupoljak. Za kalemljenje treba naći plemku (ljetorast) sa dobro razvijenim pupoljcima. Srašćivanje pupoljaka u tom periodu traje 20 do 25 dana. Nakon toga, skraćuje se podloga iznad pupoljka kako bi grančica plemke dobijala više hrane i što bolje se razvijala do kraja jeseni. Pred zimu, posudu sa voćkom treba unijeti u toplu i svijetlu prostoriju.

Razmnožavanje limuna reznicama

Ovim načinom razmnožavanja, ožiljavaju se  vršni i bočni dijelovi grančica. Reznice su dijelovi mladih grančica koji se sijeku na dužini od 10 do 12 cm. Prilikom orezivanja limuna u proljeće ili prilikom oblikovanja krune, sve posječene grančice mogu se upotrijebiti za ožiljavanje i dobijanje novih sadnica. Bolje je upotrijebiti mlađe grančice za reznice jer se lakše primaju. Reznice treba da imaju tri do četiri pupoljka, s tim što se donji par listova uklanja radi bolje asimilacije, a ostali skraćuju na četvrtinu.

Uslovi za ožiljavanje reznica

Reznice se mogu ožiljavati u improvizovanim plastencima, u zemlji pripremljenoj od jedne trećine plodnog zemljišta, trećine riječnog pijeska i trećine zrelog stajnjaka. Reznice se zabadaju na pet centimetara dubine, tako da lisni zglob bude prekriven slojem zemlje dva do pet centimetara.

Najvažniji uslov za ožiljavanje velika je vlažnost zemlje (oko 90%), koja se dobija orošavanjem pet do deset puta dnevno. Vlažnost se može sačuvati ako se saksije noću prekriju bijelom najlon kesom, koja se danju sklanja radi cirkulacije vazduha. Temperatura zemljišta treba da bude od 17 do 24 stepena.

Hormoni za brže i uspješnije ožiljavanje

Poslije dve sedmice na reznici pojavljuju se žilice koje se brzo razvijaju. Kad se reznice ožile, mladari već rastu i mogu se presađivati u veće posude. Prilikom presađivanja reznicu treba pažljivo izvaditi da se žilice ne bi pokidale. "Uspjeh u ožiljavanju garantuje i upotreba hormona - stimulatora. To su sredstva koja nagrizaju tkiva i podstiču stvaranje žilica. Donji dio reznica se, prije sađenja, potopi u rastvor stimulatora, koliko je predviđeno uputstvom za upotrebu. Nakon toga, zabode se u zemlju", zaključuje Antić.