Sadnja se po pravilu obavlja u periodu od oktobra do aprila, po oblačnom vremenu, dok tehnika sadnje zavisi od nivoa pripreme zemljišta. Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno, sadnja može da se obavlja u brazde. Ipak, ako je parcela lošije pripremljena, kopaju se pojedinačne rupe i u njih se polažu sadnice maline.
Malinu je najbolje saditi od oktobra do aprila, pod uslovom da je zemljište pogodno za rad i da temperature nisu niske. Kako objašnjava inženjer poljoprivrede Svetlana Šućević, to se radi zato što se izdanci do proljeća prime i počnu normalno da se razvijaju i rastu. Sadnja maline može da se obavlja zrelim izdancima (jesenja i proljetna sadnja), ali je važno da se žile prije sadnje skrate za četvrtinu njihove ukupne dužine i zatim potope u razrijeđenu kašastu smjesu vode i jednakih dijelova goveđe balege i ilovače uz dodavanje nekog dezinfekcijskog sredstva npr. Previcur (0,25%) ili Benomil (0,1%). Izdanci maline se po pravilu sade na istu dubinu na kojoj su bili prije vađenja u matičnjaku, ali se u praksi zbog izvjesnog slijeganja zemlje, isti sade za 4-5 centimetara dublje.
Sadnja se po pravilu obavlja po oblačnom vremenu, dok tehnika sadnje zavisi od nivoa pripreme zemljišta. Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno sadnja može da se obavlja u brazde (što je u praksi najčešći slučaj). Ipak, ako je parcela lošije pripremljena kopaju se pojedinačne rupe za malinu dimenzija 20x20 centimetara, koje će omogućiti neophodnu dubinu i pravilan raspored žila sadnicama maline. Oblačno vrijeme je najpovoljnije za izvođenje sadnje, čija se tehnika izvođenja bitnije ne razlikuje od tehnike sadnje ostalih vrsta voćaka. Naime, poslije sloja plodne zemlje, kojima se prekrivaju žile sadnice, nanosi se sloj zrelog goveđeg stajnjaka u količini 1-2 kilograma po sadnom mjestu i 0,1 kg NPK formulacije 8 : 16 : 22, a zatim se sadno mjesto, uz lagano gaženje, potpuno prekriva zemljom.
Nakon sadnje, naročito ukoliko neposredno po sadnji postoji vjerojatnost izostanka kišnih dana, svaka sadnica se zaliva sa 3-4 litra vode. Skraćivanje posađenih sadnica predstavlja posljednju radnju koju podrazumijeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na dužinu oko 20 centimetara, a to se čini zbog boljeg prijema i stimuliranja veće vegetativne snage rasta budućih prirasta. Ako se sadnice jače skrate, lako se može desiti da ostavljeni pupoljci ne krenu, pa dolazi do sušenja, a ako se ostavi duže sa više pupoljaka, onda se opterećuju rodom, što takođe može dovesti do njegovog sušenja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor