AgroKlub.ba

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Voćarstvo » Jesen je idealna za sadnju voćnih sadnica

Jesen je idealna za sadnju voćnih sadnica

Voćarstvo

Jesen je idealna za sadnju voćnih sadnica

Datum: 23.09.2016. 08:00

Kategorija:

Voćarstvo

Voćne sadnice su spremne za sadnju nakon opadanja lišća. Kako im osigurati najbolje uvjete za rast?

Jesen je idealan period za sadnju voćnih sadnica. Sadnice su spremne za sadnju u fazi biološkog mirovanja, nakon opadanja lišća. Prednost jesenje sadnje u odnosu na proljetnu se ogleda u boljem ukorjenjivanju sadnica koje spremnije dočekaju proljeće i novi vegetacioni period.

Sadnice posađene tokom jeseni će na proljeće biti ukorijenjene i trošiti energiju na listanje i novi rast, dok sadnice posađene u proljeće istovremeno moraju da se i ukorijene. Korijen raste sve dok se temperatura tla ne spusti ispod +4ºC. Sadnice posađene tokom jeseni počinju vegetaciju u proljeće ranije za 2 do 3 sedmice. Sa jesenjom sadnjom ne treba kasniti i treba je obaviti 3 sedmice prije pojave mraza. Nedostaci jesenje sadnje su uticaj niskih teperatura, mraz se moze javiti ranije, jak vjetar, led, u kasnu jesen i zimu sadnice oštećuju glodari, miševi, zečevi, srne.

Dobre i loše lokacije za sadnju

Dobre lokacije za sadnju su dovoljno osunčane, dobro snabdjevene vlagom, zaštićene od vjetra sa sjeverne i zapadne strane. Izbjegavati lokacije koje su smještene u udolinama, blizu šume, sa visokim nivoom podzemne vode, svježe iskrčene. Ove lokacije imaju čitav niz loših karakteristika koje bi loše uticale na posađene sadnice.

Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju.

Prije sadnje potrebno je uraditi analizu zemljišta i pripremiti zemljište za sadnju. Zemljište treba započeti pripremati mnogo prije sadnje. Pravac pružanja redova treba uskladiti sa položajem parcele, odvođenjem viška vode, erozijom zemljišta.

Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju. Uspjeh sadnje ovisi od izbora lokacije, pripreme zemljišta, ali i od stepena zrelosti sadnica. Sadnice mogu biti sa golim korjenom ili sa upakovanim korijenom. Na izbor vrste i sorte koju ćemo saditi utiču mnogi faktori: klimatski uslovi, izbor lokacije, kvalitet zemljišta, prilagođenost voćne vrste, sortne karakteristike, namjena zasada, ponuda sadnica.

Kod sadnje veliku pažnju treba obratiti na mogućnost oprašivanja. Neke voćne vrste i sorte su samooplodne dok su druge stranooplodne. Kod stranooplodnih vrsta treba posaditi nekoliko sorti, najmanje tri sorte, radi postizanja dobrog oprašivanja. Sorte oprašivači treba da cvjetaju u isto ili približno vrijeme cvijetanja glavne sorte i da imaju dobro klijav polen.

Pripazite na izbor podloge

Kod kupovine sadnica obratiti pažnju i na izbor podloge na koju je kalemljena sorta. Postoje različite podloge koje u velikoj mjeri utiču i na izbor načina gajenja i formiranja uzgojnog oblika voćnih stabala. Kržljave podloge daće stabla manjih dimenzija, traže oslonac pošto formiraju manji korijen (jači vjetar veoma lako izvali ovakvo stablo ukoliko nema oslonac), posebne uzgojne forme (vitko vreteno), ovakva stabla imaju kraći životni vijek. Stabla kod kojih je podloga neka bujna ili sijanac ne traže dodatne olonce, dugovječnija su, formiraju veći korijen i krošnju, možemo ih formirati u uzgojnim oblicima koji su manje intenzivni.

Prilikom odabira i kupovine sadnica treba obratiti pažnju da je korijen dobro razvijen, da nije oštećen, da nema simptoma bolesti, da su na korijenu prisutna i tanji korjenčići. Korijen se osvježava prije sadnje u pripravku od zemlje, organskog đubriva i vode u odnosu 1:1:1. U ovaj rastvor može se dodati i čaj od divizme umjesto dijela vode. Stoji najmanje 30 do 40 minuta, a korijenje koje je duže vrijeme bilo izvan tla i izloženu sušenjo može ostati potopljeno i preko noći. Ukoliko sadnice sa golim korijenom nećemo odmah saditi treba ih utrapiti da bi spriječili isušivanje korijena. Korijen ne smije ostati suh.

Nakon sadnje potrebno je posađenu sadnicu zaliti sa 10 do 12l vode.

U jesenjoj sadnji rupe za sadnju treba kopati najmanje 10 do 12 dana prije sadnje. Rupe za sadnju trebaju za 1/3 biti veće od korijena sadnice. Veličina sadne rupe zavisi od voćne vrste. Prečnik rupe treba da je od 60 do 100cm, a dubina 50 do 100cm. Prilikom kopanja rupe odvojiti površinski sloj zemlje od zemlje iz dubljeg dijela. Sadnju sadnice je nabolje da obavljaju dvije osobe. Prilikom sadnje jedna osoba treba pridržavati i centrirati sadnicu, a druga treba da vrši zatrpavanje. Na dno jame prvo staviti organsko đubrivo - stajnjak i dobro izmiješati sa zemljom iz površinskog sloja. Stajnjak nikako ne smije doći u dodir sa korijenom jer bi izazvao njegovo propadanje.

Spriječite rast korova

Preko rupe postaviti štap ili sadnu dasku koji nam trebaju biti orjentir za dubinu sadnje. Sadnicu postaviti u centrani dio jame, dobro rasporediti korijen. Zatrpavati sadnicu uz povremeno protresanje kako bi se ostvario bolji kontakt korijena i zemlje kojom vršimo zatrpavanje i da se ne formiraju vazdušni džepovi. Dubina sadnje je do korijenovog vrata koji mora biti u ravni sa površinom tla. Mjesto kalemljenja treba da je iznad površine tla najmanje 10cm. Prilikom sadnje postaviti kolac na 3 do 5cm od sadnice. Za ovaj kolac pričvrstiti sadnicu da je ne prelomi vjetar. Kolac uz sadnicu ostaje 2 godine.Zemlju oko sadnice lagano nagaziti i formirati jamicu u formi zdjelice okolo sadnice. Nakon sadnje potrebno je posađenu sadnicu zaliti sa 10 do 12l vode.

U krugu od 30cm oko sadnice treba spriječiti rast korova, jer će sadnica morati da se sa korovom takmiči za vodu i hranu. Malčiranje oko stabla voćke sprečiće rast korova, smanjiti gubitak vode, a organska materijau raspadu hrani korijen. Postoje razne vrste malča, neke će zakiseliti tlo i pogodni su za voćne vrste koje traže kiselije tlo - borovnice. Zelena trava privlači spuževe, sijeno miševe i voluharice i zbog toga je preporučljivije koristiti raspadnutu organsku materiju, odnosno gotovo organsko đubrivo.

Nakon sadnje sadnicu je potrebno prikratiti, posebno važno kod jabučastih sorti, na visinu od 70 do 80cm. Ovo će omogućiti formiranje debla visine do 50cm i bočnih razgranjenja prve etaže. U slučaju da smo kupili sadnice sa bočnim razgranjenjima skraćivanje izvršiti na 30 do 40cm iznad posljednjeg razgranjenja. Pregledati bočna razgranjenja, ukloniti suvišna i ona koja se zasjenjuju, prikratiti razgranjenje koje se previše razvilo.

Sadnicu zaštiti zaštitnim mrežama od štetočina kao što su zečevi i srne.

Foto: Pixabay.com

Broj pregleda članka: 2909; Uspješnost članka: 299.45

Tagovi: Voćarstvo, Sadnja, Sadnice, Jesenja sadnja

Ključne riječi članka: jesen, je, idealna, za, sadnju, vocnih, sadnica, sadnice, sadnje, sadnju, sadnicu, korijen, sadnica, lokacije, vrste, dobro, sorte, izbor, prije, podloge, voćne, stabla, prilikom, zemlje, proljeće, najmanje, posađene, zemljišta, potrebno, najbolje, voćnih, korova, razgranjenja, kolac, postaviti, korijena, formiraju, jesen, obratiti, vjetar, korijenom, traže, voćne vrste, prije sadnje, nakon sadnje, rast korova, sadnje potrebno, sadnice posađene, nakon sadnje potrebno, posađenu sadnicu zaliti, najbolje izabrati jednogodišnje, posađene tokom jeseni, sadnice posađene tokom, sadnju voćnih sadnica


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.