Jabuka od pola kile! To daje samo đulabija

Berba jabuka traje uveliko. U zavisnosti od vremena sazrijevanja i sortne osobine, dobro njegovane jabuke mogu dati krupne i zdrave plodove. Međutim, bez mnogo muke oko njegovanja, rezidbe i zaštite od bolesti, autohtona sorta jabuke pod imenom "đulabija" daje plodove i od pola kilograma. Tako je bar na drvetu u domaćinstvu sela Ratari kod Smederevske Palanke u susjednoj Srbiji, koju je autorka zabilježila fotografijama.

Pogodna za krajeve sa čestim mrazevima

Zašto ime - đulabija? Pa, zato što daje plod kao đule. Pokožica je tanka, glatka i elastična, sa osnovnom žućkastozelenom bojom, dok je sa osunčane strane prekrivena lijepim rumenilom. Meso ploda je bijelo, polučvrsto, sočno, slatkog ukusa.

"Jesenja sorta, otporna je na bolesti, pogodna za uzgoj na nižim i višim nadmorskim visinama, a naročito za krajeve sa čestim proljetnim mrazevima. Prepoznatljiva osobina đulabije je karakterističan miris u punoj zrelosti, kao kod jabuke budimke. Zbog toga može da se koristi i za rakiju, ali mora da provire u toploj prostoriji", savjetuje Goran Antić iz Rasadnika Antić u Ljubavi kod Kruševca.

Ova jako interesantna sorta, rasprostranjena je u Bosni i Hercegovini. Pored izvorno domaćih autohtonih sorti koje su nastale na području naše države i regiona, kako navodi Zemaljski muzej BiH, veliki procenat sorti koje se danas smatraju autohtonim dospjela je u ove krajeve tokom osmanskog i austrougarskog perioda, čemu svjedoče i nazivi pojedinih sorata turskog porijekla, međi kojima je i đulabija (gül – ruža), koju još nazivaju Senabija, Stambolka, Đula, Ružičarka.

Dugovječna sorta koja dobro podnosi sušu

Bujnost određuje da li se kalemi na srednje bujne ili bujne podloge.

"Kod srednje bujnih podloga, biljka ranije prorodi, već u trećoj, četvrtoj godini. Bit će srednje visine, korijen dosta dobro podnosi sušu i podvodna zemljišta. Može čak do 30 godina samostalno da raste."

Stablo u Ratarima kalemljeno je na divlju jabuku, tako da je to odgovor, zašto je to drvo dalo baš toliko krupne plodove.

"Na podlozi, divljoj jabuci, sadnice će vjerovatno kasnije da prorode - od četvrte do šeste godine, jer je drvo bujno čije grane ne mogu da naprave rodni pupoljak", kaže Antić i daje vrijedan savjet: bez obzira koje je voće u pitanju, kada se kalemi na divljim podlogama, treba smanjiti rezidbu, a ramene grane poviti i oboriti dole u toku ljeta.

Voće gori! Prinos će biti mnogo manji

Tada biljka smanjuje bujnost i pravi rodne pupoljke, te samim tim brže prorodi. Velika je greška mnogo zalivati i đubriti, jer se tada podstiče bujnost, ali ne i rodnost.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor