Izgradio reciklirani sustav za uzgoj jagoda

Naizgled po ničemu poseban, Ron je Australac koji uzgaja jagode, kupine, maline i još nekoliko vrsta egzotičnog bobičastog voća. Uvijek je bio vješt vrtlar i uzgajao povrće i voće za svoje potrebe, ali prijelomni trenutak je bio kada je odlučio napustiti posao i komercijalno proizvoditi jagode, piše maitlandmercury.

Započeo je sa samo 50 biljaka, a sada ima 2.000 sadnica jagoda, 7.000 sadnica malina i na stotine drugih. Hobi se pretvorio u lijep posao. Poseban je po tom što se koristi recikliranim posudama za uzgoj voća, ali i sve ostalo nije daleko od toga. Čak je i klupa koju ima na gospodarstvu od recikliranog željeza.

Jagode u recikliranim posudama

Ovaj inovator razvio je i vlastiti sustav za uzgoj jagoda. U njemu jagode rastu kroz rupice recikliranih posuda i rastu vertikalno u grmovima. Biljke se navodnjavaju i hrane sustavom kap na kap koji dolazi do svih razina - s vrha, a služi se kišnicom i branom koju je napravio na gospodarstvu.

Slijedi i organsku praksu, a to mu kaže olakšava i činjenica da jagode nisu na zemlji gdje su bile podložne kišama koje donose i većinu bolesti. Ovako su ipak u barem djelomično kontroliranim uvjetima.

Iako ima jako puno posla, nema više opasnosti od puževa, gljivica, štetnika. Prodaje svoje voće lokalnim restoranima i trgovinama zdrave hrane.

Uvijek nešto novo

Uzgajao je kaže i salatu u hidroponskom sustavu, no kako mu je trebala velika količina jako kvalitetne i čiste vode, odustao je. Bobičasto voće treba period hladnoće ispod 5 stupnjeva Celzijevih pa tlo ostavlja golo tijekom zime i malčira u proljeće. Jagode mu potraju dvije godine u dobrom prinosu, a onda im kvaliteta i rodnost slabi.

Manje plodove prerađuje u džemove. Kako uvijek smišlja nešto novo, tako ima i veliko bure s rupama iz kojih rastu jagode koje je napunio kompostnim glistama i otpadnim materijalom iz vrta, a naziva ga svojom privatnom "poljoprivrednom trgovinaom". Gliste se hrane otpacima i rade kompost koji onda hrani jagode. Prilično održiv način za uzgoj, rekli bismo.