Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu 'vikendaška' kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu, kaže agronom Edhem Hodžić.
Alen Islamović, popularni bh. pjevač koji prije dvije godine krenuo u je u poduzetničke vode te se počeo baviti proizvodnjom lješnjaka. Ovih je dana, skupa sa Edhemom Hodžićem, agronomom i direktorom firme Edix posjetiocima konferencijskog dijela Sajma Ekobis podijelio svoja iskustva u uzgoju lješnjaka.
Na početku prezentacije Edhem Hodžić je posjetiteljima dao osnovne informacije o uzgoju ove kulture koja u zadnje vrijeme na području USK sve više dobija značaj.
Kazao je kako je idealna nadmorska visina za sadnju lješnjaka od 150 m do 450 m. Njegova prednost, kaže ogleda se i u činjenici da ga ne napadaju mnogobrojne bolesti i štetočine, sadi se plitko, a za jedan dunum potrebno je 60 do 70 sadnica, navodi Akta.ba.
"U punoj rodnosti stablo lješnjaka može dati od 14 do 16 kg ploda, a omjer ljuske i oljuštenog lješnjaka je oko 50-50 posto", pojasnio je Hodžić, te podcrtao kako neće dozvoliti da se sa lješnjakom dese iste stvari kao sa malinom. "Rentabilne i uspješne proizvodnje nema bez stručnog pristupa i nadzora", naglasio je on.
Osvrćući se na isplativost uzgoja, kazao je kako se radi o zahvalnoj kulturi koja uz skromnija ulaganja daje sasvim solidne prinose i prihode.
"Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu 'vikendaška' kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu. Otkupna cijena u momentu berbe je od 4-5 KM za lješnjak u ljusci, a trenutna cijena oljuštenog lješnjaka je prilično stabilna, te iznosi oko 14 KM po kilogramu. Očekivani prihodi po jednom stablu u punoj rodnosti su od 60 do 80 KM", pojasnio je Hodžić u svom panelu.
Govoreći na globalnom nivou kazao je kako proizvodnja orašastih kultura u 2016. i 2017. godini poput pistacije, kestena, badema, oraha je opala zbog globalnih klimatskih promjena, dok je proizvodnja lješnjaka ostala stabilna i u blagom je porastu.
Kada se radi o šansama BiH, onda se može iz svega izloženog zaključiti da su velike, jer kako kažu prezentatori konferencije naša prednost ogleda se u blizini glavnih svjetskih otkupljivača lješnjaka, te povoljnim agro-klimatskim uslovima za uzgoj.
Upotreba lješnjaka kaže Hodžić je višestruka. Tražen je u prehrambenoj industriji i poslastičarstvu, autoindustriji, farmaciji, kozmetici.
Alen Islamović na ovom panelu govorio je i o svojim iskustvima sa ovim biznisom u koji je ušao 2016. godine. Danas Islamović na svojoj plantaži ima 1.500 posađenih stabiljka na površini od 22.500 m2. Sve stabljike su certificirane i kontrolirane u EU, a prihode kaže očekuje 2020. godine.
Prisjećajući se početaka, kazao je da je sve počelo prije nekoliko godina kada je njegova supruga u nasljedstvo dobila oko 12.000 m2 zemlje u predgrađu grada Bihaća. U početku nisu znali šta će sa njom, istraživao je, kako bi potom donio odluku da nakon povlačenja iz estradnog posla, pronađe sebi drugu zanimaciju. Ta zanimacija postala je poljoprivreda.
Uradio je analizu zemlje, koja je pokazala da pojas uz rijeku Unu i Bihaćko polje je najbolji za sadnju i uzgoj oraha i kontinentalnog lješnjaka i sve je krenulo.
Nedavno je na svome imanju izgradio i malo akumulaciono jezero gdje će ubacivati vodu kojom će da navodnjava imanje. Ono što je posebno poručio budućim privrednicima da sa sadnjom krenu odmah, da angažuju struku i da kao i on mogu očekivati da će za nekoliko godina uživati u plodovima svoga rada.
"Što nas više bude lakše ćemo do tržišta EU", zaključio je Islamović.
Tagovi
Autorica
