• Neobični citrus
  • 20.01.2019. 09:00

I kumkvat preselio na hercegovački jug, cijena i do 10 KM po kg

Mnoge južne kulture odavno su se odomaćile na mediteranskom području Hercegovine. Rađaju i dekorativne su, ali ih Trebinjci uzgajaju samo na okućnicama. Među pridošlicama je i kumkvat, citrus čija cijena na trebinjskoj pijaci ide i do 10 КM.

Foto: Pixabay/Hans
  • 2.454
  • 118
  • 0

U trebinjskim baštama sve je više patuljastog citrusa na čije čudnovato ime većina Trebinjaca, pa ni njihovi ponosni vlasnici ili redovni kupci na pijaci -  nikako da se naviknu. "Zlatna mandarina" (kineski chin-kan) porijeklom iz južnih područja Dalekog istoka krasi i kućni vrt Velibora Rajkovića.

"Bio sam primoran da iskrčim stabla mandarina, nakon što su potpuno stradala od leda pretprošle zime. Кumkvat je citrus neobičnog imena, sitnih izduženih plodova, intenzivne arome i blago gorkog okusa, koji se jede sa korom", objašnjava Rajković.

Кumkvat sadrži velike količine vitamina A, C i E, kao i fitonutrijenata koji nas štite od lošeg uticaja slobodnih radikala, a nutricionisti ga preporučuju za jačanje imuniteta, smanjenje rizika od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, zaštitu od dijabetesa i upala, podizanje nivoa energije...

Cijena na trebinjskoj pijaci i do 10 КM  

Za razliku od mandarine, ovaj citrus je, kaže Rajković, primamljiv izbor i za komercijalnu proizvodnju. Cijena kilograma domaćeg kumkvata na trebinjskoj pijaci kreće se i do 10 КM, a voćka preporučljiva zbog svojih ljekovitih svojstava uvijek nađe svog kupca, posebno onog izbirljivog - koji radije bira voće čija zaštita ne podrazumijeva ozbiljniji hemijski tretman.

Kumkvat ne zahtijeva previše rada

Ovaj citrus nagradi dobrim plodom – ne tražeći zauzvrat gotovo ništa od fizičkih zahvata ili ulaganja u zaštitu, kakav je slučaj sa većinom tradicionalnih vrsta voća ovdašnjeg podneblja. 

Kumkvat se jede s plodom

"Nađubrim na jesen - u omjeru 90 odsto stajsko, a 10 odsto vještačko- i zimi zaštitim plavim kamenom. Ni krošnja se ne orezuje svake godine – već samo po potrebi, jer i kad je gušća ne remeti proces oprašivanja, kao ni kod mandarina. Cvjeta u kasno proljeće ili početkom ljeta, a bere se pred prve hladnije dane, kada plod dobije narandžastu boju", kaže Rajković.

Nepoznanica da li uslovi odgovaraju masovnijem uzgoju

Ipak, i pored dobre cijene kumkvat se i dalje uzgaja uglavnom na okućnicama i na balkonima, a kao ukrasna biljka može se naći i na par javnih površina u Trebinju.

"Кumkvat je ovdje još u eksperimentalnoj fazi - dovoljno iskustava oko uzgoja ove kulture još nema za bilo kakvu ocjenu koliko ovdašnji uslovi pogoduju da bi se ova kod nas nova vrsta uspješno odomaćila", kaže agronom Rade Drinjak, šef Odsjeka za poljoprivredu Gradske uprave u Trebinju.

Od kumkvata do kivija- plodovi južnih podneblja sve više krase bašte Trebinjaca

Zbog povoljnih klimatskih uslova, uz autohtonu smokvu i sve prisutniju maslinu, posljednjih decenija u domaćinstvima Trebinjaca sve više mjesta dobijaju i "uvozne" kulture toplijih podneblja. Po pravilu dobar rod i dekorativan izgled, pritom minimalni zahtjevi uzgoja i otpornost na ovdašnje patogene – razlozi su što ove kulture, ranije potpuno nepoznate ovdašnjoj voćarskoj tradiciji, mnogi radije biraju za svoje bašte od kontinentalnih vrsta voća.

Agronom Rade Drinjak  napominje da je među južnim kulturama, "pridošlicama" u hercegovački krš, najprisutniji kivi, a od citrusa mandarina.
Odavno se i za plodove limuna ide u baštu umjesto u tržnicu, ali je za ovu kulturu neophodan saksijski uzgoj i sklanjanje u zatvoreni prostor u zimskim uslovima, što je slučaj i sa narančom, koja se, napominje Drinjak, ovdje najčešće uzgaja samo iz dekorativnih razloga.

Oni skloniji egzibicionizmu pokušali su čak i sa otpornijim sortama banana, bez izgleda da će dočekati da sav njihov trud i želju ova tropska kultura nagradi nekim plodom.

Plantažna proizvodnja preveliki rizik

Na jugu Hercegovine još se niko nije odvažio na plantažnu proizvodnju neke voćke iz roda agruma, napominje agronom Rade Drinjak - sve se svodi na zasade u okućnicama, a u neko dogledno vrijeme, po svemu sudeći, na tome će i ostati. 

Kiwi je jedna od najprisutnijih voćki južnih podneblja

"Na području Trebinja bilo je po okućnicama zasađeno samo mandarine oko 2.000 stabala. Nakon januara 2017. godine, kada je nezapamćen hladni talas ledom okovao Hercegovinu – taj broj je prepolovljen. Govorimo o kulturama koje agrotehnički, pomotehnički i u pogledu zaštite nisu zahtjevne, ali je njihov uzgoj značajno limitiran faktorom temperature. Temperatura 8 stepeni ispod nule već uzrokuje biološko uništenje stabla“, pojašnjava Drinjak.

Niske temperature u Trebinju rijetke ali ipak se dešavaju

Ekstemni minusi su veoma rijetki u ovom dijelu Hercegovine, ali svaka njihova pojava ozbiljno je upozorenje na rizik – da bi investicija u plantažni uzgoj, bez sistemske zaštite od niskih temeratura, bila samo bacanje novca.

Ima li u pogledu tržišnih kretanja uopšte računice ovakvo ulaganje - ovim postaje tek pitanje drugog reda.

"Rizik je preveliki za neku ozbiljniju, organizovanu proizvodnju. Ranije i po trideset godina na jugu Hercegovine nismo imali takve temperaturne ekstreme –ali se oni, nažalost, zabilježeni pretprošle, a dijelom i ove zime“, napominje Drinjak podsjećajući da se u januaru pretprošle godine temperatura na jugu Hercegovine spuštala i do 12. podioka ispod nule.
 


Fotoprilog


Tagovi

Kumkvat Zlatna mandarina Citrusi Trebinje Hercegovina Velibor Rajković Rade Drinjak


Autorica

Marija Manojlović

Više [+]

Diplomirana novinarka sa višegodišnjim iskustvom rada u medijima. Ljubiteljica prirode i svega što ima veze sa selom.