• Mrežasta stjenica
  • 21.07.2020. 09:30

Hrastova mrežasta stjenica napada voćnjake, posebno ugrožene kruške

Za sada nije primijećen jači napad na drugim sortama krušaka, osim na Santa Mariji, ali je to izvjesno, pošto se pojavila i na ostalim voćnim vrstama, naročito divljim jabukama pa će u godinama koje su pred nama doći do njenog jačeg napada.

Foto: Bojan Kecman
  • 346
  • 45
  • 0

Mnogi voćari u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske primijetili su napad hrastove mrežaste stjenice (lat. Corythuca arcuata), nove štetočine u voćnjacima koja će, po svemu sudeći, u narednim godinama biti značajan prouzrokovač oboljenja u zasadima jabuka, krušaka, šljiva i ostalog voća.

Stjenica se, nakon godinu do dvije prilagodila na klimatske uslove u Bosni i Hercegovini i počela je da napada voće, najviše kruške, odnosno, sortu Santa Marija. Štetočina je prvo utvrđena na hrastu i prošle godine došlo je do prijevremenog sušenja lišća na hrastu, platanu, ceru i lipi.

Za sada, zdravstveno stanje šuma nije ugroženo. Do jačih oštećenja može da dođe u slučaju dužeg sušnog perioda, ali je nepoznanica šta stjenica može da učini voćarskim vrstama.

Najviše ugrožena Santa Marija

Na slici se vidi napad stjenice na stablu, odnosno, listovima krušaka, navedene sorte. List gubi hlorofil, pojavljuju se pjege i kao da dolazi do uprljanosti cijele lisne površine. Stručnjaci ističu da na stablima šumskog drveća, od nervature lista ostane samo mreža, a nije poznato da li grize i plodove, iako se kreće i po njima?

Oslabljeni listovi ne mogu vršiti fotosintezu 

Izvjesno je da plodovi slabe jer nema dovoljno zelene mase za fotosintezu i ishranu ploda, što može da dovede do njihovog prijevremenog opadanja. Stablo napadnuto kolonijama stjenica djeluje slabije, u kondicionom smislu, u odnosu na zdravo drveće, bez napada.

U narednom periodu očekivati jači napad

Za sada nije primijećen jači napad na ostalim sortama krušaka ali je izvjesno, pošto se pojavila i na drugim voćnim vrstama, naročito divljim jabukama, da će u godinama koje su pred nama doći do jačeg napada i na sve voćne vrste.

Stjenica poprilično iritira ljude jer čim se približite stablu na kojem su njene kolonije, odmah će se pojaviti na odjeći i otkrivenim dijelovima tijela. Osjeća se blago peckanje na koži kada dođe do kontakta sa tijelom.

Otjerajte stjenicu sirćetom

Što se tiče suzbijanja, insekticidi koji se koriste u zaštiti voća od savijača, buva i minera, trebalo bi da budu efikasni i protiv hrastove stjenice. Pošto se ne zna, skoro ništa o stjenici, nije sigurno da će aktivne materije hemijskih preparata djelovati na nju.

Kako zaštiti voće ?!

Ako se želi ukloniti bez primjene nekog sredstva, može se pokušati sa sirćetom (9% ili 11%), u malo jačoj dozi, odnosno, 20 litara na 500 litara vode. Poslije toga tretirati đubrivima sa više azota, ali ne u velikom količinama, kako bi se isprovocirao novi rast lisne mase.


Tagovi

Hrastova mrežasta stjenica Voćari Napad stjenice Zaštita kruške Santa Marija Prijevremeno sušenje lišća Gubitak hlorofila Ishrana ploda Kolonije stjenice


Autor

Bojan Kecman

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.