Potvrdu zdravstvene vrijednosti i kvalitete hercegovački proizvođači maslinovog ulja dobit će kroz projekta Europske Unije koji se provodi u sklopu INTERREG MED pod nazivom ARISTOIL. Hercegovačko maslinovo ulje bit će podvrgnuto inovativnoj NMR (nuklearno magnetsko rezonantna) tehnici, tekućinskoj kromatografiji i spektrofotometriji.
Početak je mjeseca studenog, ali se ovogodišnja berba maslina bliži karaju. Da je tome tako uvjerili smo se kada smo posjetili uljaru Slavka Ramljaka u Čapljini. Sve masline koje su pristigle tog dana bile su već na preradi i čekali su se posljednji litri ulja pa nismo uspjeli fotografirati početnu fazu prerade masline, tj. njezino pranje.
U punom jeku berbe, uljara je radila 24 sata na dan i maslina je bilo na svakom koraku.
Iako nema puno maslina u ovoj maloj dvostupanjskoj obiteljskoj uljari na hladni pogon, vlada i obiteljska atmosfera jer samo zatekli Slavka Ramljaka kako s maslinarima koji čekaju na svoje ulje, degustira domaće delicije uz domaće maslinovo ulje.
"Uljaru sam otvorio 2013. godine od dividende firme koju sam osnovao i svoje ušteđevine jer sam ja u mirovini. Razmišljao sam kako je djeci bolje ostaviti posao, nego novac,“ iznosi ovaj poznati umirovljeni poslovni čovjek.
U ovoj uljari Slavko Ramljak prerađuje i masline iz svog maslinika. U Cernu, kraju iz kojeg potječe, posadio je 1200 sadnica maslina, a tome je ove godine pribrojio još 600 sadnica i to na zemljištu na kojem je bilo posađeno smilje. Ramljak je mišljenja kako će oni koji imaju sredstva, pametno uložiti ako već uređenu zemlju umjesto smiljem, zasade maslinom i naoružaju se strpljenjem. Na pitanje o isplativosti uljare, kaže kako će vrijeme pokazati je li pametno uložio pa onda cijena od 0,40 KM po kilogramu ne čudi jer se količina masline u Hercegovini ne može mjeriti s onom u Dalmaciji.
"Kad je uljara počela raditi, hercegovački maslinari su se tek učili ovomu poslu pa nisu znali da moraju masline dovesti što prije u uljaru kako bi se obradila u roku od 24 sata. Danas ispravno odlažu masline u vreće i korpe za razliku od samih početaka kad su ih spremali u kante i kad nisu odvajali oštećene plodove. Nekad su skupljali i opale plodove želeći imati više ulja čime su mu smanjivali kvalitetu. Danas se to ne događa.
Uljaru sam otvorio 2013. godine od dividende firme koju sam osnovao i svoje ušteđevine jer sam ja u mirovini. Razmišljao sam kako je djeci bolje ostaviti posao, nego novac.
Danas se hercegovačko maslinovo ulje ubraja u najkvalitetnija svjetska ulja, zapravo je kvalitetnije i od španjolskog koje ima u sebi 310 mg/ kg fenola kao i od talijanskog koje ima 330mg/kg fenola dok ulja koja su proizvedena na hercegovačkom tlu i u ovoj uljari, imaju i iznad 600mg/kg fenola“ , tvrdi Ramljak.
"Mislim kako će se to uskoro i potvrditi jer ćemo poslati uzorke prof. dr. sc. Tei Bilušić, predstojnici Zavoda za prehrambenu tehnologiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu kako bi naše ulje s OPG–a Ramljak zajedno s ostalim hercegovačkim uljima bilo uključena u projekt Europske Unije iz programa INTERREG MED pod nazivom ARISTOIL kojim se provjerava zdravstvena učinkovitost maslinovog ulja.
U sklopu tog projekta kojim se analiziraju fenolne komponente u maslinovom ulju primjenjuje se inovativna NMR (nuklearno magnetsko razonantna) tehnika, tekućinska kromatografija i spektrofotometrija, a sve kako bi znanstveno dokazala zdravstvena vrijednost maslinovog ulja", zaključio je Ramljak.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
