Pretraga tekstova
Najskuplji tretman je onaj koji se ponavlja svake sezone, bez rezultata.
Proizvođači borovnica, u praksi, susreću se s brojnim problemima u uzgoju. O praktičnim rješenjima za probleme u uzgoju borovnica učesnicima četvrtog "Blueberry eventa" održanom u Banjaluci, govorio je profesor Adnan Maličević.
Osnovno što se treba uraditi prije podizanja zasada borovnica jeste nabavka kvalitetnog bijelog supstrata, odnosno, smjesa treseta, perlita i kokosovih vlakana, uz dodatak hranjiva.
Pojedini proizvođači sade borovnice u plastične saksije ili jutene vreće. Mnogi imaju i protivgradnu mrežu, savremene sisteme za navodnjavanje, ali razvoj biljaka i prinos izostanu, što se, najčešće, manifestuje žućenjem listova. Osim željeza blokira se i usvajanje mangana i cinka. Nakon nekoliko godina dolazi do propadanja biljaka, a početna ulaganja u zasad su velika.
Prema riječima profesora Maličevića, problem nije u dodavanju hranjiva, već njihovom iskorištavanju. Naime, ako je pH zemljišta iznad 6, dolazi do blokade usvajanja željeza od strane korijena, iako je prisutno u zemljištu. Rješenje je u snižavanju pH zemljišta, a najoptimalniji za borovnicu je od 4,5 do 5,5.
"Kada se pojave neki simptomi to nije bolest već poruka, jezik. Biljka ne govori šta ima, već šta ne može. Ako je biljka nešto pokazala, to znači da joj je nešto uskraćeno, a na nama je da to vratimo", kaže profesor Maličević.
Najskuplji tretman je onaj koji se ponavlja svake sezone, bez rezultata. Borovnica voli kiselo zemljište, a time i amonijačni azot koji joj odgovara, za raliku od nitratnog.
Amonijačni oblik usvaja se lako, snižava pH, povećava dostupnost željeza, mangana, cinka, fosfora, idealan je za simbiozu s gljivama koje donose hranjiva iz zemljišta. Na taj način i korijen će biti zdrav, biljka će imati više cvjetova, krupnije plodove, stabilan prinos.
Osim profesora Maličevića, predavanje je održala i magistar nutricionizma Dragana Lošić, koja je govorila o ishrani za dugovječnost. U toj ishrani, značajno mjesto zauzimaju i borovnice.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Danijela Plavšić
prije 1 tjedan
Ali domaćica što je ovaj brala pravila je sok, džem i malo je sušila... Ali domaćica što je ovaj brala pravila je sok, džem i malo je sušila...
Danijela Plavšić
prije 1 tjedan
Ima ga na sve strane i crnog i bijelog, nešto više crnog...izgleda i za rakiju :) Ima ga na sve strane i crnog i bijelog, nešto više crnog...izgleda i za rakiju :)