Evo kako spriječiti alternarijsku pjegavost lista jabuke

Alternarijska pjegavost jabuke (prouzrokovač: Alternaria alternata) je poznata na jabuci u Americi, još od davne 1924. godine. Prisutna je u većini zemalja koje se bave proizvodnjom jabuke. Iako je kod nas opisana još 1996. godine, na značaju dobija tek u posljednje vrijeme. Pojavljuje se na većini sorti, ali se sorte koje pripadaju grupaciji delišes svrstavaju u visoko osjetljive.

Ovo je jedan od razloga sve većeg značaja ovog oboljenja kod nas gdje ove sorte imaju značajan udio u sortimentu jabuke, te zajedno sa globalnim zagrijavanjem, pogoduju intenzivnijoj pojavi ovog patogena. U dostupnoj literaturi koja opisuje pojavu alternarijske pjegavosti lista od prvih nalaza do prvih koraka u molekularnoj identifikaciji, kao prouzrokovač oboljenja navodi se Alternaria mali. Međutim, novija istraživanja ukazuju da pjegavost lista jabuke mogu prouzrokovati A. alternata, A. arborescens, A. longipes, A. tenuissima i njima srodne vrste. Iz navedenog razloga, prouzrokovače treba označavati kao Alternaria alternata podvrsta kod jabuke.

Simptomi i pojava bolesti

Kasno u proljeće ili početkom ljeta pojavljuju se sitne, okrugle, ljubičasto-mrke do crne pjege na listovima koje se vremenom uvećavaju i dobijaju ljubičasto - smeđu boju oboda. Većina pjega po uvećavanju dobija nepravilan oblik, postaje tamnija. Simptomi na listovima se pojavljuje rano i opstaju sve do pojave mumificiranih plodova ili izumiranja drvenastih delova. U slučaju zaraze lisnih drški, listovi žute i dolazi do prevremene defolijacije. Jaka defolijacija može prouzrokovati i prijevremeno opadanje plodova.

Uz to javljaju se braon pjege na listovima. Ukoliko su prisutne grinje na listovima, defolijacija je još izraženija. Simptomi na plodovima se manifestuju u vidu sitnih, tamnih, blago uleglih pjega, koje se formiraju oko lenticela (pora za razmjenu gasova). Na grančicama osjetljivih sorti javljaju se kružne, crnkaste, ulegle pjege oivičene pukotinama.

Vlaga pospješuje formiranje micelije na površini zaraženih, uskladištenih plodova. Pjege na plodovima ponekad mogu podsjećati na pjege koje nastaju uslijed nedostatka kalcijuma (tzv. "gorke pjege").

Prouzrokovač bolesti

Ono što je specifičnost roda Alternaria jeste morfologija konidija. Kod prouzrokovača lisne pjegavosti jabuke konidije su krupne, tamne, višećelijske, ovalne, oble ili okruglaste, često kljunaste sa brojnim uzdužnim i poprečnim pregradama. Hife su septirane (segmentirane), tamno sive ili maslinasto mrke boje. Različiti sojevi ispoljavaju različit stepen patogenosti. Za sojeve A. alternata forma specijalis mali karakteristična je proizvodnja toksina koji pojačava intenzitet simptoma na osjetljivim sortama.

Biologija parazita

Gljiva prezimljava u obliku micelije u ostacima listova u podnožju voćaka, grančicama i mirujućim pupoljcima. Tokom proljeća, sa porastom temperature i vlage, dolazi do formiranja konidija i njihovog raznošenja u krošnju kišom i vjetrom. Primarne infekcije se ostvaruju mjesec dana po precvjetavanju. Pri temperaturnom opsegu 25 do 31ºC i trajanju vlaženja lišća 5,1 sati, simptomi se pojavljuju dva dana nakon ostvarene infekcije.

I stubaste jabuke traže zaštitu, pomoći mogu biološka sredstva koja sigurno imate pri ruci

Infekcija novorazvijenih izdanaka nastupa oko 20 dana nakon cvjetanja. Intenzitet zaraze i sekundarne infekcije se povećavaju tokom vegetacije, pri čemu zaraza plodova nastupa u kombinaciji visokih temperatura, kišnih perioda i visoke vlažnosti vazduha, oko 90 dana nakon cvjetanja. Bolest nastavlja da napreduje na listovima i plodovima do kraja ljeta, početka jeseni.

Suzbijanje bolesti

Za kontrolu patogena preporučuju se agrotehničke i hemijske mjere zaštite. Gajenje otpornih sorti može biti značajna mjera međutim, do danas nisu identifikovani geni koji obezbjeđuju otpornost na ove patogene i podvrstu A. alternata. Značajna mjera jesu sanitarne mjere, odnosno prikupljanje, uništavanje ili zaoravanje opalih listova jabuke, uklanjanje zaraženih plodova i drugih zaraženih biljnih dijelova.

Kao hemijske mjere, preporučena je primjena preventivnih fungicida u cilju sprečavanja primarnih infekcija (od precvjetavanja pa do juna) i sistemičnih fungicida u cilju sprečavanja sekundarnih zaraza u drugom dijelu sezone. Otkriveno je postojanje sojeva alternarije koji ispoljavaju rezistentnost na pojedine fungicide.

Ovoj bolesti pogoduju visoke temperature tokom juna i jula meseca, kao i redovno zalivanje. Preparati koji se preporučuju protiv ove bolesti, su fungicidi na bazi iprodiona, fluazinama i boskalid, koji se upotrebljava i protiv monilije.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor