• Uzgoj i prerada voća
  • 07.11.2018. 09:30

Dalibor Jović krenuo je od malog voćnjaka, a danas je u velikom biznisu

Sve je počelo, kada je Dalibor Jović prije 15 godina, na porodičnom imanju, zajedno sa suprugom Marijom, zasadio prvi šljivik na zemljišnoj površini od pola hektara.

Foto: Arhiva Dalibora Jovića
  • 1.284
  • 258
  • 0

Njegov radni dan počinje zorom, a moglo bi se reći da traje do duboko u noć. Kada dođe kući, nakon napornog radnog dana, gdje radi kao kreditni službenik, Dalibor Jović iz Prijedora se presvuče, zasuče rukave i pravac voćnjak, njiva ili plastenik. Ali, kako kaže, kada imaš cilj, ništa nije teško.

Prije 15 godina zasadili prvi šljivik

A sve je počelo kada je ovaj Prijedorčanin, prije 15 godina, na porodičnom imanju, zajedno sa suprugom Marijom, zasadio prvi šljivik na zemljišnoj površini od pola hektara. Potkozarje je oduvijek bilo nadaleko čuveno po uzgoju kvalitetne šljive, pa se Jovići nisu dvoumili šta će zasaditi kada su odlučili da pokušaju “živjeti od zemlje”. I bili su u pravu. Kada ih je prvi šljivik obradovao dobrim rodom,  Jovići su zasadili i drugi. Sve je počelo od malog voćnjaka, a danas imaju čak oko 1.000 stabala šljive, na vrhuncu rodnosti.

"Ostvarujemo odlične prinose u našim voćnjacima. Kvalitet šljive je odličan  i kreće se i do 40 kilograma ploda po stablu. Sorta “Čačanka rodna” zaslužuje naše najveće pohvale i najviše liči na domaću šljivu sorte “Savka”. “Čačanka” daje kvalitetan rod, bez upotrebe hemijskih sredstava, a od nje se može proizvesti i izuzetno kvalitetna šljivovica, ali i džemovi i pekmezi", kaže Dalibor.     

Čačanka daje kvalitetan rod, bez upotrebe hemijskih sredstava

I ova godina bila je rodna, pa su Jovići ubrali 36 tona šljive u svojim voćnjacima. Jedan dio plasirali su na tržište, a drugi iskoristili za vlastitu prozvodnju domaće šljivovice i domaćih džemova i pekmeza.

Proširili proizvodnju na zasade jagode, ponosni na organske proizvode

Međutim, Jovići nisu stali na tome. Odlučili su da prošire proizvodnju, pa su prije tri godine odlučili da na površini od oko pola hektara zasade jagodu.

"U pitanju je sorta “Zenga zengana”, industrijska sorta koja se koristi za preradu, prije svega za sokove i džemove, ali je odlična i za konzumaciju. Nakon toga smo u okviru  projekta namijenjenog obnovi od poplava, a mi živimo na plavnom području, u saradnji sa Gradom Prijedorom i EU dobili  i plastenik površine 200 m2 u kojem proizvodimo povrće. Osim toga podigli smo još jedan manji zasad jagode”, kaže Dalibor.

Jovići nisu stali ni na tome. Uzgoj jagoda činio im se kao dobar i unosan potez, pa su tokom posljednje sezone, plantaže ovog voća proširili na dodatnih hektar zemljišta. Proširili su i asortiman gotovih proizvoda, marmeladom, hladno cijeđenim sokom, likerom i želatinom od jagode.

Kupili voćnjak autohtonih potkozarskih sorti

Ali, Jovići stalno žele naprijed, pa su početkom ove godine kupili voćnjak autohtonih potkozarskih sorti.

Prije svega,  riječ je o domaćim sortama jabuke - prijedorska zelenika, krompiruša, kalatuša i brdnjača, ali ima i kruške crnice i dunja. Od jednog dijela roda napravili smo kvalitetne rakije, a najveći dio voća preradili smo u hladno cijeđene sokove. To nam je ove godine omiljeno piće, a ponešto se i proda, tako da se uložena sredstva polako vraćaju”, pričaju Jovići.

Litar njihove šljivovice košta 12 KM, kruškovače 15 KM, a  dunjevače 25 KM. Kažu, posla ima od jutra do mraka, a okosnica posla je porodica.

Jagoda je zasađena na hektar i pol zemljišta

Ništa ne bi bilo moguće bez  moje supruge Marije i njenih roditelja, koji su nam velika podrška u radu i napredovanju u ovom poslu. A ne bi mogli ni bez naše prijateljice, teta Slavice i njenih vrhunskih recepata za naše proizvode. Inače, moja supruga je nezaposlena, ja sam zaposlen, pa nam je ovo dodatni izvor prihoda”, ističe Dalibor.

Dalibor Jović: Najviše strahujemo od vremenskih nepogoda

Plantažu planiraju proširiti na još jedan manji zasad jagode, sorte “Kleri”. Kao i svi proizvođači koji žive od plodova zemlje, najviše strahuju od vremenskih nepogoda, jer kako kažu, dobit je uvijek upitna u ovoj “fabrici na otvorenom”.

Posljednje četiri godine imali smo velikih problema sa kasnim proljetnim mrazom koji nam je uništio sav rod na zasadima šljive, a na zasadima jagode uspjeli smo da sačuvamo određeni dio roda jer smo na vrijeme izvršili zastiranje zasada sa agrotekstilom, koji služi za zaštitu od mraza. Svake godine kucamo na vrata osiguravajućih kuća, ali nikako da uspijemo postići dogovor i osigurati svoju proizvodnju. U vrijeme berbe, najveći problem predstavlja pronaći kvalitetnog radnika”, kažu Jovići.

Dalibor kaže, porodična  proizvodnja dokaz je da se od poljoprivrede može živjeti, iako je odricanja mnogo. Ipak, Jovići tvrde, svaki trud se isplati. Posebno su ponosni na svoju organsku proizvodnju i preradu voća. Maštaju da svoje originalne proizvode, poput marmelade, šljivovice i cijeđenih sokova, dogodine plasiraju i van granica Bosne i Hercegovine.                                                                                     


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj voća Prerada voća Organska marmelada Dalibor Jović Prijedor Čačanka Zenga Zengana


Autorica

Gordana Vila

Gordana Vila

Pišem stalno, čini mi se oduvijek. Veliki sam zaljubljenik u prirodu, a dušu odmaram u svom voćnjaku. Vjerujem u staru izreku: "Onaj ko zasadi biljku, vjeruje u sutra". Ja izgleda baš vjerujem.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi