AgroKlub.ba

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Voćarstvo » Četiri načina razmnožavanja slatke kupine

Četiri načina razmnožavanja slatke kupine

Razmnožavanje kupine

Četiri načina razmnožavanja slatke kupine

Datum: 05.08.2017. 08:00

Kategorija:

Voćarstvo

Kupina se može razmnožavati na razne načine, a najčešće se razmnožava ukorjenjavanjem vrha izdanka.

Kupine su voćna vrsta koju obožavaju svi zbog njenih slatkih plodova koji se mogu koristiti u svježem stanju, u gastronomiji ili prerađeni u sokove, marmelade, džemove, kompote i druge proizvode. Pripada porodici ruža i višegodišnja je vrsta. Razlikujemo uspravne i polegle kupine. Najviše se gaje uspravne kupine sa ili bez trnja.

Razmnožavanje kupina za vlastite potrebe je postalo sve popularnije, a kada jednom ovladate tehnikama razmnožavanja možete lako da povećate brojnost biljaka kupine na svom imanju. Za razmnožavanje odabrati najbolje i najrodnije grmove kupine. Kupina može da se razmnožava na više načina:

  • iz sjemena,
  • djeljenjem žbuna,
  • položenicama i
  • reznicama.

Ovo su najčešće tehnike razmnožavanja kupine.

Razmnožavanje iz sjemena

Razmnožavanje iz sjemena je generativni način u kome se osobine biljke ne prenose vjerno. Koristi se kod stvaranja novih sorti. Potrebno je strpljenja i vremena da bi iz male sjemenke dobili biljku koja stupa u rod. Plod kupine se potapa u vodu, najbolje u kišnicu, tokom 2 do 3 dana. Nakon toga se procijedi i ispere kroz sitno cjedilo kako bi se odvojila pulpa od sjemenke. Nakon sušenja sjemenke držati 1,5 do 2 mjeseca u pijesku u frižideru pri temperaturi od 2 do 5ºC.

Kada jednom ovladate tehnikama razmnožavanja možete lako da povećate brojnost biljaka kupine na svom imanju.

Zatim se obavlja sjetva sjemena i lagano se zagrne sa tankim slojem komposta (supstrata). Vršiti provjeravanje vlažnosti supstrata i jednom u deset dana navlažiti pijesak. Preko saksije u koju smo posijali sjeme kupine staviti prozirnu foliju ili vlažan papir. Temperatura klijanja i nicanja je 20ºC.

Kada se na mladim biljčicama pojavi četrvti list, presaditi ih u pojedinačne saksije ili ih posaditi u veće kontejnere na razmak od 10cm.

Razmnožavanje dijeljenjem žbuna

Kupina je biljka koja lako može da se razmnoži dijeljenjem žbuna. Za ovakav način razmnožavanja koriste se žbunovi stari 3 ili više godina. Kupina treba da ima dobro razvijen korjenov sistem, da na sebi nema vidljivih simptoma oboljenja i znakova oštećenja od insekata, da se žbun odlikuje dobrom rodnošću.

Ovakav vid razmnožavanje je najbolje obaviti u proljeće kada se zemlja dovoljno zagrije. To će osigurati brz daljni razvoj dijela žbuna koji smo posadili na novo mjesto.

Ovakav vid razmnožavanja nije preporučljiv za hibridne sorte i sorte koje se odlikuju veoma visokim izdancima.

Razmnožavanje položenicama

Još jedan vegetativni način razmnožavanja kupine. Razlikujemo polaganje izdanka i zagrtanje vrha izdanka.

Kupina se najčešće i najlakše može razmnožiti zagrtanjem vrha izdanka i njegovim ožiljavanjem. To je najsigurniji način razmnožavanja, lak je za izvođenje i sigurno se prenose osobine biljke majke na novu biljku.

Postupak se provodi krajem ljeta, u nižim područjima već od početka avgusta. Nakon završene berbe izaberu se dobro razvijeni jednogodišnji izdanci. Najlakše je odabrati izdanke koji se nalaze u spoljašnjem dijelu žbuna. Na mjestu gdje vršni dio dodiruje zemlju iskopajte kanal dubine 15 do 20cm i dužine 25cm. Vršni dio polažete u kanal na taj način da sam vrh izdanka viri iz kanala u dužini oko 10cm. Dio u kanaliću se može pričvrstiti kopčama, račvastom granom ili na neki drugi način.

Za razmnožavanje odabrati najbolje i najrodnije grmove kupine.

Nakon polaganja vrha izdanka izvrši se zagrtanje, zemlja se pritisne kako bi se ostvario kontakt između vrha izdanka i zemlje. Kako bi spriječili kidanje položenog izdanka tokom zime pričvrstiti ga kamenom. Zagrnut izdanak se zalije sa 2l vode. Ovako pripremljen izdanak se ostavlja do sljedeće godine, odnosno od matične biljke se odvaja ukorijenjen vrh izdanja tek u proljeće.

Polaganje vrha izdanka možemo izvršiti i polaganjem izdanka u saksiju.

Suviše rano polaganje izdanaka imaće za posledicu isušivanje položenih izdanaka, izvlačenje položenog izdanka iz kanala u koji je zatrpan, izmrzavanje. Kod kasnog polaganja razviće se sadnice sa slabim korijenom i može doći do izmrzavanja.

Razmnožavanje reznicama

Kupina se može razmnožavati zelenim i zrelim reznicama. Kada vršimo razmnožavanje zrelim reznicama u proljeće, neposred pred kretanje vegetacije, uzimaju se reznice. Reznice trebaju biti zdrave, neoštećene, dobro prezimjele, sa 3 do 5 pupoljaka. Rez iznad pupoljka pri vrhu reznice treba da je ravan i udaljen od pupoljka najmanje 1cm, dok rez ispod prvog pupoljka (pupoljak koji je najniže smješten na reznici) treba da je kos.

Potrebna vam je tegla i voda. U teglu usuti vodu da bude iznad pupoljka koji je najniže pozicioniran na reznici. Da bi poboljšali ukorjenjivanje donji dio reznice možemo umočiti u hormon za ukorjenjavanje ili u neko sredstvo sa istim efektom (med, biostimulator od vrbe). Reznicu staviti u teglu sa vodom koju čuvamo na svijetlom i toplom mjestu (prozor sa južne strane).

Foto: Pixabay/Jozue55

Broj pregleda članka: 4477; Uspješnost članka: 331.85

Tagovi: Kupina, Reznice, Ožiljavanje, Razmnožavanje kupine, Djeljenje grma

Ključne riječi članka: cetiri, nacina, razmnozavanja, slatke, kupine, kupine, izdanka, razmnožavanje, razmnožavanja, kupina, način, žbuna, pupoljka, reznice, reznicama, sjemena, najbolje, odabrati, jednom, polaganje, dobro, biljke, sjemenke, ovakav, proljeće, vrha izdanka, način razmnožavanja, brojnost biljaka kupine, razmnožavanje odabrati najbolje, najrodnije grmove kupine, povećate brojnost biljaka, tehnikama razmnožavanja možete, jednom ovladate tehnikama, ovladate tehnikama razmnožavanja, kada jednom ovladate


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.