Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Venturia inaequalis
  • 03.08.2021. 14:15

Čađava krastavost: Uspjeh suzbijanja zavisi od osjetljivosti sorte, ali i od bujnosti - šta uraditi?

Na krastavost je najosjetljiviji mladi plod. Na njemu se primjećuju mrkozelene pjege sa izrazitom navlakom konidije. Ukoliko takve voćke ne opadnu, razvijaju se nepravilno i deformišu se.

Foto: Gordana Nastić
  • 645
  • 389
  • 1

Čađava krastavost prouzrokuje velike štete na jabuci u svim voćarskim lokalitetima u našoj zemlji, a naročito u humidnim (vlažnim) područjima. Ekonomske štete ogledaju se u slabom porastu voćke, prinosu i kvalitetu plodova. Bolest napada list, cvijet i plodove, a rjeđe parazitira na grančicama.

Infekcije nastaju čim se mlado lišće razvije iz pupoljka. Maslinaste pjege pojavljuju se prvo na njegovom naličju, a zatim i na licu. Mlado zaraženo lišće, kada je jaka zaraza, uvija se i opada. Kod kasnih zaraza, stvaraju se mrke fleke jasno oivičene. Unutar njih, lisno tkivo izumire i suši se.

Cvijet može da bude inficiran još u ranoj fazi otvaranja cvijetnog pupoljka. Prvi znaci oboljenja javljaju se već na čašičnim listićima, cvijetnoj loži i peteljci. Na takvim cvjetovima obrazuje se navlaka spora, odnosno, konidija maslinaste boje, nakon čega oni potamne i opadaju. Plod može da bude zaražen od zametanja pa do berbe.

Ne javlja se jedino u skladištu

Razvoj krastavosti u skladištu pratila sam na četiri sorte: Jonatan, Zlatni i Crveni delišes i Melroze. Ni jedna od ovih sorti nije pokazala znakove oboljenja na zdravom plodu. Bolest se tu pojavila jedino na mehanički oštećenim plodovima i to uz vještačku zarazu. (Urađena laboratorijska infekcija na zdravim i mehanički oštećenim plodovima. Oštećenja su izazvana vještački).

Najosjetljiviji je mladi plod. Na njemu se primjećuju mrkozelene pjege sa izrazitom navlakom konidije. Ukoliko takve voćke ne opadnu, razvijaju se nepravilno i deformišu se. Kod onih starijih, mrkozelene pjege postaju crne, kružnog oblika. Ispod zaraženog mjesta stvara se plutasto tkivo i vidljive kraste, koje kasnije pucaju, kvare izgled voća i ono gubi tržišnu vrijednost.

Čuvanje plodova jabuke i kruške - ostavite im i poneki list

Životni ciklus parazita krastavosti jabuke ima dvije faze: saprofitnu i parazitnu. Konidijski stadij naziva se Fusicladium dendriticum

Vlažan list podložan je infekciji

U saprofitnoj fazi parazit prezimljava u opalom lišću u voćnjaku. U toku zime formiraju se organi za prezimljavanje - peritecije ili kleistokarpi. Već u rano proljeće u njima se stvaraju dvoćelijske spore, askospore, koje sazrijevaju najčešće na početku vegetacije. Manja kiša dovoljna je da izazove njihovo izbacivanje iz peritecija. Askospore zahvaćene vjetrom i vazdušnim strujama rasijavaju se po zasadu. Ovaj proces traje dosta dugo, najčešće do početka juna. Kada askospora padne na nježno tkivo lista ili ploda, proklija u kapi vode i izvrši takozvanu primarnu infekciju i tada nastaje nova - parazitna faza u životnom ciklusu patogena Venturia inaequalis.

Simptomi se brzo prepoznaju na plodovima (Foto: B. Kecman)

Da bi došlo do infekcije, potreban je određeni period vlaženja lista i specifična temperatura. Poslije završetka inkubacije na listu se pojavljuju konidije maslinaste boje. One se rasijavaju kišnim kapljicama na mlado lišće i plodove i vrše takozvane sekundarne infekcije koje mogu da traju sve do berbe plodova.

Njihovi simptomi su karakteristični po tome što se na listovima i plodovima pojavljuju sitne čađaste pjege, naročito primjetne na naličju listova. Kod ovih infekcija površina njihovog širenja je ograničena. Zaraza se najčešće širi kišom u okviru krošnje stabla i na susjedne voćke dok se primarne infekcije askosporama mogu prenositi vjetrom i po nekoliko stotina metara.

Do četiri prskanja istom vrstom fungicida

Uspjeh zaštite od navedenog oboljenja najviše zavisi od termina, odnosno rokova prskanja i izbora fungicida. Rok prvog tretiranja jako je važan i izvodi se po kretanju vegetacije, odmah čim se ustanovi da su stvoreni uslovi za izbacivanje askospora i peritecija. Sva naredna prskanja određuju se na osnovu praćenja klimatskih uslova i fenološkog razvoja jabuke. U normalnim uslovima pojava prvih askospora je na samom početku vegetacije. Njihovo najintenzivnije izbacivanje je od početka cvjetanja do formiranja plodova.

Zbog toga preventivni tretmani treba da budu češći, u intervalima od sedam do osam dana tako da su list, cvijet i mladi plodovi stalno zaštićeni preparatom. U ovom periodu, naročito ako se zbog duže kiše zakasni sa prkanjem, treba koristiti sredstva sa "terapeutskim" djelovanjem, na bazi fenarimola, difenkonazola, bitertanola i dodina, koji imaju dobra kurativna svojstva tako da uspješno suzbijaju parazite i tri do četiri dana nakon infekcije, poput na primjer Score 250 EC.

Kada prođe ova kritična faza može se preći na "protektivne fungicide", na bazi kaptana, mankozeba, kao i na ostale organske. I ova tretiranja treba da su dosta česta, na svakih osam do deset dana, sve do prestanka izbacivanja askospora i opasnosti od primarnih infekcija, a što najčešće odgovara prvoj dekadi juna. Poslije toga tretman fungicidima treba uklopiti u prskanja koja se izvode protiv insekata, prorijeđena na intervale od 15 do 20 dana. Na taj način ćemo izbjeći rizik od sekundranih infekcija jer one mogu da izazovu konidije, koje se spiraju sa najčešće zaraženih vršnih dijelova krošnje.

Kako prepoznati da li je zaustavljena čađava krastavost krušaka i jabuka?

Koncept suzbijanja čađave krastavosti zasniva se na kombinovanim kurativnim i preventivnim tretmanima. Njihov broj i raspored zavisi od uspjeha prskanja, rasporeda i količine padavina, kao i prirasta nove lisne površine. Efikasnost suzbijanja oboljenja uslovljena je i terapeutskim svojstvima fungicida i temperaturom za vrijeme infekcije.

Na onoj nižoj, zaraza se odvija sporije dok je aplikacija brža pa je terapeutski efekat bolji. Pri višim vrijednostima je obrnuto pa se prskanje mora izvesti u što kraćem roku, najduže dva dana poslije početka infekcije.

Rezultat kurativnog suzbijanja čađave krastavosti zavisi i od osjetljivosti sorte i njene bujnosti.

Od fungicida do sada su najbolje rezultate dali oni na bazi fenarimola (Rubigan), bitertanola (Baycor) i dodina (Dodin, Melpreks).

Češćom upotreba nekih pripravaka (bendimidazola i dodina) stvaraju se rezistentni sojevi kod Venturia inaequalis, te ih treba racionalnije koristiti i ne upotrebljavati ih suviše često. Ne preporučuje se više od četiri prskanja u toku godine istom vrstom fungicida.

Osjetljivost pojedinih sorti 

Većina sorti jabuke koje se gaje kod nas dosta su osjetljive. U vrlo osjetljive spadaju: zlatni delišes, goldsper, starkrimson, velsper, gloster, mucu, blašin golden, ričared, džulajred, crveni delišes i vista bela.

Srednje tolerantne su: džonagold, ajdared i koks oranž, a one sasvim malo osjetljive - jonatan, džems griv, mantet, melroz, boskop.

Na tržištu mogu da se prodaju samo kvalitetni i zdravi plodovi, a ukoliko su oštećeni ovom bolešću smatraju se drugom klasom i koriste se jedino u preradi.


Tagovi

Čađava krastavost jabuke Infekcija Zaraženi plodovi Venturia inaequalis Osjetljivost sorte Protektivni fungicidi Bujnost sorte


Autorica

Saima Trako-Silajdžić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva. Najveći dio svog bogatog radnog staža provela je u oblasti hortikulture i rasadničarske proizvodnje ukrasnog bilja, sadnica voća i ljekovitih vrsta. Imala je uticaja i na agrarnu politiku u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo ekspanzijom, posebno u proizvodnji jagodastog voća.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Ko kaže da je traktor samo za njivu ;) Zabilježeno u Bijeljini - vremešni dekica iz sela Amajlije stigao do grada traktorom kojeg je uredno parkirao ispred banke. Nema automobil, a ima obaveza. Ko bi mu zamjerio 💚 Foto: noviglas.info