Plodovi oraha beru se ručno i pomoću tresača, a moguće ih je brati i pomoću atomizera. U svakom slučaju mnogo je bolje ako se grane ručno tresu, nego kada se koriste motke, zato što se tada oštećuju rodne grančice, starije grane i lišće.
Berbu oraha možemo početi kada zeleni omotač (klapina) kod većine plodova omekša i pukne (na 75%) i sadržaj iz nje lako ispada.
Vrijeme zrenja je sortna odlika. Plodovi većine sorti i tipova oraha u našim uslovima sazrijevaju 130 do 150 dana poslije zametanja, odnosno u drugoj polovini septembra i prvoj polovini oktobra.
Berbu treba blagovremeno obaviti, jer prerano ubrani plodovi imaju manji randman jezgre i manje ulja u jezgri, a i ukus jezgre je lošiji. Ako se zakasni sa berbom, ljuska i sama jezgra, naročito kišnih jeseni, potamni. U jezgri se može razviti i plijesan.
Kod kasne berbe prinose mogu desetkovati ptice, vjeverice i insekti
Berba se može obaviti ručno, pomoću tresača, kao i pomoću atomizera.
Ručna berba je najskuplji i najnepogodniji način berbe oraha, naročito ako se mlati motkama. Motkama se oštećuju rodne grančice, starije grane i lišće. Bolje je ako se grane ručno tresu (grana po grana). Osoba koja trese treba da se popne na drvo ili da bude na platformi. Trešenje treba ponoviti poslije desetak dana, a potom ručno obrati plodove koji se i tada čvrsto drže za granu, odnosno kod kojih do tada klapina nije pukla. Oni se lako vade iz klapine ako se pet do sedam dana drže na gomili, jer za to vrijeme klapina ispuca.
Prije berbe oraha moraju se izvršiti pripreme za lakše sakupljanje plodova. Ako je u zasadu sprovedena redovna obrada, zemljište treba poravnati i povaljati, a ako se zemljište održava u vidu ledine (npr. kod pojedinačnih stabala, drvoreda i zasada na neravnim terenima), travu treba pokositi i iznijeti.
Brži, bolji i ekonomičniji način je berba pomoću tresača. Ima više tipova, a može se koristiti i tresač kog pokreće traktor preko kardana.
Korištenjem tresača i sakupljača plodova koji radi na principu usisivača višestruko se povećava radni učinak i smanjuju troškovi proizvodnje. Da bi se mogle upotrijebiti mašine za sakupljanje, zemljište mora biti poravnato.
Pošto sve sorte ne zriju istovremeno, a u zasadu zbog dobre oplodnje mora biti najmanje tri sorte, plodovi se beru u više navrata. Često se oni sa jednog stabla beru u dva navrata, jer ne sazrijevaju istovremeno (na periferiji krune sazrijevaju ranije nego u njenoj unutrašnjosti). Primjenom fitohormona moguće je postići ujednačenije zrenje, što na većim plantažama treba koristiti.
Brže sazrijevanje i ujednačenost zrenja oraha mogu se postići primjenom etrela, pri čemu prije masovne primjene treba isprobati planiranu koncentraciju na manjem broju stabala zbog moguće fitotoksičnosti (otpadanje listova, na primjer). Moguća koncentracija se kreće od 500 do 1.000 ppm (1 dio aktivne materije na milion). Plodovi na stablu se tretiraju na 10 - 27 dana prije berbe. Primjenom navedenog preparata postiže se ujednačenije i ranije zrenje pa se orasi mogu brati i dvije do tri sedmice ranije. Klapina se sa tretiranih plodova odvaja mnogo bolje, a olakšava se i mehanizovana berba, pa nisu potrebne tri do četiri probirne berbe, već se beru jednom ili u dva navrata.
Najbrže i najekonomičnije trešenje oraha je pomoću atomizera za zaštitu biljaka, što je uvedeno kao novina u berbi ovog voća (Korać M. i sar., 1998). Plodovi treba da su zreli tako da lako ispadaju iz klapine. Beru se u više navrata. Otresaju se jakom vazdušnom strujom iz "topa" atomizera, koji je uvijek okrenut unazad da mašina pri prolasku ne bi lomila one otresene.
I u ovom slučaju plodove treba sakupljati mašinama - sakupljačima plodova.
Sakupljene na bilo koji način treba oprati, kako bi se sa njih odstranila mrežica od nervature klapine, sluzave materije koje nastaju pri fermentaciji klapine i druge nečistoće. Onda se peru da voda ne bi prodrla do jezgre, najbolje jakim mlazom vode.
Tagovi
Autor