Azijska voćna mušica plodove voća pretvara bukvalno u kašu, a jedini lijek, za sada, je postavljanje zamki.
Domaći naziv za Drosophila suzukii, novu invazivnu mušicu, u našoj zemlji ne postoji, te se uslovno koristi ime azijska voćna mušica. Danas je prisutna u više zemalja Evrope i Sjeverne Amerike, a glavni put širenja je trgovina poljoprivrednim proizvodima u kojima ovaj patogen parazitira. Krug domaćina patogena je širok, uglavnom su u pitanju voćne vrste i zbog toga je njeno suzbijanje otežano. Drugi problem u borbi sa azijskom mušicom je veliki broj generacija koje daje u toku godine.
"U povoljnim uslovima daje i 15 generacija. Za razliku od većine Drosophila vrsta, ova parazitira u plodovima voća dok je ono još na biljci. Zahvaljujući snažnoj testerastoj legalici kojom zasijeca epidermis ploda, ona polaže jaja u unutrašnjost ploda iz kojih se razvijaju larve. One se dalje hrane sadržajem ploda, a iz njih se na kraju razvijaju lutke, koje mogu biti ili unutar ili na površini ploda. Na kraju ciklusa pojavljuje se imago koji prezimi", kaže stručnjak Jovan Krndija.
Prema riječima ovog stručnjaka, jedna ženka azijske mušice može položiti od jednog do tri jajeta na jednom mjestu, ali jedan plod može posjetiti više ženki, te se može izleći i do 70 jedinki.
"Reprodukcijski ciklus je veoma kratak, od jedne do dve sedmice, što znači da samo jedan par može producirati stotine jedinki za samo nekoliko sedmica. Osim direktnih šteta koje nastaju ishranom unutar ploda, postoje i indirektne štete. To su sekundarni paraziti, gljivice i bakterija, koje uzrokuju trulež", navodi Krndija.
Azijska voćna mušica voli područja visoke vlažnosti i umjerene temperature, odnosno umjereno-kontinentalni klimat, kakav vlada na našim prostorima.
"Naši proizvođači po izgledu teško mogu razlikovati ovu vrstu od ostalih voćnih mušica, koje su udomaćene na našem terenu, kao što je vinska mušica. Pouzdana identifikacija moguća je samo u laboratoriji. Prepoznaje se po specifičnoj građi testeraste legalice, kojom polaže jaja u zreo plod, a to nije svojstveno nekim drugim vrstama. Štetu pričinjava neposredno pred berbu. Zato je zaštita kemijskim sredstvima, zbog trajanja karence, isključena, a i način života larve unutar ploda onemogućava kemijsko uništenje", kaže Krndija.
Otežavajuća okolnost kod borbe sa ovom mušicom je što ni primjena feromona i feromonskih klopki nije moguća, jer jedinke ne produciraju seksualne feromone. Zbog toga, za sada, jedino preostaju higijenske mjere, koje preventivno mogu uticati na ograničenje populacije. Kako navodi Jovan Krndija, za sada nije do kraja poznata biologija ovog parazita, niti se sa sigurnošću može tvrditi kako će se ponašati u ovdašnjim agroekološkim uslovima. U godinama koje slijede bit će potrebno pratiti kako se ponaša u našim uslovima i kako se najefikasnije zaštititi od nje. Za sada će naši voćari morati klopkama da braniti plodove od azijske voćne mušice.
"Masovno izlovljavanje putem lovnih klopki trenutno je jedini način za kontrolu njene brojnosti. Klopke sami mogu napraviti od plastičnih flaša. Napravi se nekoliko rupica, promjera oko 4 milimetra, i u flašu se sipa atraktant. To je mješavina jabukovog sirćeta i male količine svježeg kvasca. Klopke se postavljaju u krošnje drveća, u sjenku, na visinu od 1,8 metara", savjetuje Krndija.
Tagovi
Autorica
