Problemi su krenuli početkom prošle godine kada su proizvođači vina iz BiH obavijestili bh. institucije o otežanom stavljanju u promet vina na tržište Hrvatske s oznakom geografskog porijekla te oznakom kvaliteta vina, kao što je "vrhunsko" i "kvalitetno".
Vijeće ministara BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Informaciju o inicijativi za izmjenu liste zaštićenih naziva za vina porijeklom iz Bosne i Hercegovine navedenih u dijelu B, Dodatka II Protokola 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Direkcija za evropske integracije će inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostaviti Odboru za stabilizaciju i pridruživanje na daljnje razmatranje.
Ministarstvo vanjske trgovine pokrenulo je ovu inicijativu radi otklanjanja poteškoća s kojima se suočavaju bh. privrednici prilikom izvoza vina u Republiku Hrvatsku, kao članicu EU. Na ovaj način bi se definiranje rejona, podrejona i vinograda u Dodatku II Protokola 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju proširilo i uskladilo s važećim Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona u BiH.
Problemi su krenuli početkom prošle godine kada su proizvođači vina iz BiH obavijestili bh. institucije o otežanom stavljanju u promet vina na tržište Hrvatske s oznakom geografskog porijekla te oznakom kvaliteta vina, kao što je "vrhunsko" i "kvalitetno".
Tada su u resornom minstarstvu rekli da bh vinari imaju obvezu mijenjanja oznake koje stoje na etiketama vina. Otežano stavljanje u promet vina nastalo je i kao rezultat primjene novih pravila o vršenju kontrole vina u rinfuzi i pretpakovinama porijeklom iz trećih zemalja. Ta su nova pravila omogućila poljoprivrednom inspektoru i ovlaštenom kontrolnom organu neuobičajeno dugo razdoblje u kojem se uzorci za analizu i rezultati analize vina iz uvoza trebaju uzeti i dostaviti osobi koja se bavi prometom vina. To je ujedno uvjet za svaku dalju aktivnost.
Hrvatska strana nije bila zainteresirana za rješavanje tog problema pa je BiH, ali i ostale zemlje koje imaju s tim problema, o svemu obavijestile Evropsku komisiju, pisao je tada Bljesak.
Ono što zagovara hrvatska strana je da se na etiketama uvezenih proizvoda ne može pisati hrvatskim jezikom jer se, kako su naveli, njihovi se proizvođači dovode u zabludu da je u pitanju domaći proizvod. No, jedan od službenih jezika u BiH je hrvatski i takav proizvod se ne može vraćati.
Istovremeno, Hrvatska je do kraja studenog u BiH izvezla vino vrijedno 7,7 milijuna KM, dok je sa druge strane BiH, i pored barijera, uspjela da izveze u Hrvatsku vina u iznosu od 1,95 milijuna KM.
Tagovi
Autorica
