Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinogradarstvo
  • 31.08.2021. 16:15
  • Tuzlanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Gradačac

U gradačačkom kraju postoje dobre pretpostavke za razvoj vinogradarstva

U sklopu sajma Dani šljive u Gradačcu održana je panel diskusija o historijskom razvoju vinogradarstva i vinarstva u BiH s naglaskom na Gradačac i majevički kraj

Foto: Depositphotos/DeepGreen
  • 292
  • 46
  • 0

Tragovi vinogradarstva u BiH sežu u Stari vijek i doba Rimljana, a u srednjem vijeku već se može govoriti o njegovu kontinuitetu. U 15. i 16. vijeku gotovo sva područja BiH bilježe uzgoj vinove loze. Dolaskom Osmanlija smanjuje se broj vinograda, nakon čega i kršćani uglavnom uzgajaju vinske, a islamsko stanovništvo stolne sorte grožđa, moglo se čuti na panel diskusiji o historijskom razvoju vinogradarstva i vinarstva u BiH s naglaskom na Gradačac i majevički kraj o čemu je govorila prof. dr. Mersija Delić s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.

Nadalje, pojasnila je Delić, dolaskom Austro-Ugarske monarhije vinogradarstvo se ponovo razvija. U sjevernom dijelu Bosne vrši se naseljavanje stanovništva iz Monarhije koji podižu vinograde i sade nove vinske sorte te uvodi savremena tehnologija uzgoja. U Hercegovini su se u kontinuitetu uzgajale i adaptirale domaće sorte.

Panel je vodila prof. dr. Mersija Delić

Zbog pojave bolesti dolazilo je do naglog pada zasada koji je dodatno upolovljen nakon proteklog rata.

Razlozi zbog kojih je došlo do nestanka ili smanjenja ove poljoprivredne grane u Sjevernoj Bosni su česti sukobi i raseljavanje stanovništva, klimatske promjene (malo ledeno doba) te pojava bolesti (plamenjača i filoksera).

Dobre pretpostavke za razvoj vinogradarstva

U Gradačcu se o vinogradarstvu zna nešto više iz perioda Austro-Ugarske monarhije. Na osnovu projekta njegove obnove u Sjeveroistočnoj Bosni, kojega je vodio Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva 80-ih godina prošlog vijeka, utvrđeno je da u gradačačkom kraju postoje dobre pretpostavke za razvoj tog sektora. Srednja godišnja temperatura je 11 stepeni Celzijusa, što je povoljno za uzgoj vinove loze (optimalna temperatura od 9 do 21 stepen C).

Vinogradi u BiH većinom su mali (Foto: Depositphotos/ddcoral)

Istaknuto je kako tradicija postoji u ovom kraju, gdje je uglavnom zastupljeno voćarstvo. No, ono je još uvijek u začetku i zastupljeno je na manjim površinama. Stanovnicima ovog dijela Bosne i Hercegovine uglavnom je nepoznanica uzgoj vinove loze i proizvodnja vina.

"Klimatsko-zemljišni uslovi za razvoj su pogodni, ali treba voditi računa o sortama koje su otporne na niske zimske temperature.  Moraju biti one sa ranijim epohama sazrijevanja, a preporuka je da to budu bijele vinske sorte, jer trebaju manje sunčanih dana", savjetovala je Delić dodajući da postoje i rodni hibridi, ali je preporuka da se ide na tradicionalne i provjerene sorte koje daju kvalitetan i dobar prinos.

Za ha vinograda treba i 40.000 KM, a za vinariju deset puta više

Vinogradarstvo i vinarstvo su relativno skupi i na ovom prostoru su uglavnom zastupljeni manji vinogradi.

"Za jedan hektar vinograda potrebno je između 30.000 i 40.000 KM u zavisnosti od izbora kolja, sadnica itd. Za vinariju je potrebno izdvojiti i deset puta više novca, odnosno 300 do 400 hiljada KM što je dosta skupo pa je preporuka udruživanja više manjih vinogradara u izgradnju jedne vinarije", poručila je Delić.

Sa ovoga skupa upućen je zahtjev nadležnim institucijama da vode računa o uvozu sadnog materijala. Vinogradari i vinari su pozvani da se udruže i osnuju grupaciju koja bi djelovala u okviru Kantonalne privredne komore Tuzlanskog kantona.

BiH vinogradarstvo i vinarstvo u brojkama

5.000 ha površina pod vinovom lozom 
Po površinama pod vinogradima na 63. mjestu od 89 vinogradarskih zemalja na svijetu
Po proizvodnji vina na 55. mjestu od 61 vinarske zemlje
5 litara godišnje po glavi stanovnika je potrošnja vina u BiH (u svijetu oko 20 l)
11.000 poljoprivrednih imanja za proizvodnju vina, većinom malih, za sopstvene potrebe i lokalno tržište
39.000 tona grožđa godišnje se proizvede od čega 42 t u Gradačcu
14,5 miliona litara vina godišnje se proizvede (55% bijela, 45% crna)
7 miliona KM je vrijednost izvoza vina, a uvoza 30 miliona KM 


Tagovi

Mersija Delić Vinogradarsvo Gradačac


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.