Rastu površine pod vinogradima u Švedskoj

Klima se mijenja, a globalno zagrijavanje pomiče uzgoj vinove loze prema sjeveru, što potvrđuje i vijest da se Švedska ucrtala na kartu vinogradarskih i vinarskih područja. 

U malom vinogradu nedaleko od Stockholma, na -8°C i 15 cm snijega, tek je počela berba grožđa koje je dozrelo uz pomoć visokih temperatura, 23 sata sunca ljeti te inovativne, uslovima prilagođene sorte, piše Guardian.

Ledena vina sa sjevera

"Savršeno je", rekao je Göran Amnegård, vlasnik vinarije Blaxsta, prilikom berbe prošle sedmice. Kada je zasadio svoju prvu lozu prije 22 godine i počeo se baviti ovim poslom, bio je među prvim komercijalnim vinarima u Švedskoj. Sada je ova zemlja na putu da postane vinska destinacija. Kuriozitet je i to što je ovaj  vinograd najsjeverniji na svijetu, tvrdi Amnegård 

Sorta grožđa vidal blanc raste na jedinstvenom terroiru na svijetu gdje dobiva do 23 sata dnevnog svjetla na vrhuncu ljeta prije nego što se pretvori u nagrađivano ledeno vino koje većinom plasiraju u restorane s Michelinovim zvjezdicama.

Raste potražnja za domaćim vinima

Ondje je pod vinogradima relativno malo površina, oko 150 hektara, no u posljednje dvije godine one su proširene za 50 posto, a očekuje se da će se u roku od pet godina više nego udvostručiti. U dugoročnim predviđanjima mogli bi narasti na 10.000 hektara i postati značajna industrija te zemlje, vrijedna milijardu eura.

Zanimljivo je i da se udvostručila prodaja domaćeg vina. Systembolaget, švedska državna kompanija koja ima monopol na maloprodaju vina, piva i drugih pića koje sadrži više od 3,5% alkohola, saopštila je da je prodaja porasla sa 19.388 litara u 2017. na 34.495 litara do 30. novembra ove godine. I pored malih količina, interes kupaca raste.

Glavne sorte koje se uzgajaju u Švedskoj su solaris, bijelo grožđe otporno na snijeg i mraz, a koje je nastalo 1975. godine na Institutu za uzgoj grožđa u Freiburgu u Njemačkoj i rondo, za crno vino, a proizvodi se najviše bijelih, pjenušavih i roze vina. 

Zahtjeva za kupovinom navodno ima iz cijele Evrope i Azije, čak i iz Japana. Iako je ova djelatnost započela na jugu zemlje, sve više zasađenih površina i vinarija sjevernije.