Proizvodnja vina je preskupa za greške, ovo su najčešće

Hercegovina je odavno naša vinska regija, gdje se proizvode vrhunska autohtona vina. No, vinogradarstvo se sve više "seli" i u kontinentalni dio zemlje. Imajući u vidu da se na područjima srednje i sjeverne Bosne sada nalazi nekoliko desetina hektara površina pod vinskim sortama grožđa te da i ovdje postoji rast interesa za ulazak u svijet proizvodnje vina, iznimno je važno ukazati malim vinarima na osnove tehnologija najrasprostranjenijih mirnih bijelih i crvenih vina.

"Posebno je važno da se mikro, malim i vinarima početnicima, kakvih je u Bosni i najviše, kroz prikaze osnovnih tehnoloških tokova ukaže na u praksi potvrđene najčešće greške u proizvodnji vina koje rezultiraju ili vinom lošeg kvaliteta ili upropaštavanjem sredstava i truda uloženih u proizvodnju grožđa i njegovu namjeravanu preradu u vino", rekao je prof. dr Milenko Blesić, tokom svog predavanja na temu "Elementi standardne tehnologije mirnih vina i češće greške u proizvodnji vina", održanog u sklopu 51. "Sajma šljive" u Gradačcu.

Ne precjenjujte i ne podcjenjujte

Prva greška je, kako je naveo profesor, da se ljudi precijene jer vinogradarstvo je skupo i traži značajna početna ulaganja. Po današnjim cijenama hektar vinograda ne može se podići bez 60 hiljada maraka i onda prvih četiri, pet godina su ulaganja, dok se čeka prvi rod.

"Kada već imate svoje grožđe onda morate da odlučite šta sa njim. Ako idete u proizvodnju vina, to je jako teško napraviti, teško se probiti jer je konkurencija ogromna pored velikog broja vinograda i vinorodnih područja. Tako da o tom treba voditi računa", napomenuo je prof. Blesić.

Preporučuje da se mali vinogradari organiziraju i zajedno educiraju. Jer greške se najčešće dešavaju u procjeni ulaganja i podcjenjivanju procesa vinarstva.

"Ljudi ne mjere, neće uzeti par instrumenata, i onda imaju problem sa viškom šećera, ili nešto drugo. Nažalost, higijena nam je težak problem. Mrsko nam je oprati, očistiti. Kada uđete u vinariju i osjetite sirće odmah nije dobro", upozorio je predavač sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.

Može biti "super posao"

No, napomenuo je i kako se ovdje otvaraju sjajne mogućnosti kroz ruralni razvoj i vinski turizam. O tome svakako treba razmišljati, pa napraviti i “neku sobicu” gdje mogu probati vina, a koja se prodaju na vratima. "Ne može bolje. Ako se uvežete sa lokalnim restoranima to može biti super posao. Ali ne možete turiste dočekati, a da vam vinski podrum miriše na sirće", poručuje profesor. 

Osim malih vinara i vinara početnika predavanju su prisustvovali i predstavnici vinarija. Iako se već profesionalno time bave, kažu kako je uvijek korisno čuti nešto novo, ali i podsjetiti se na neke greške i primijeniti u praksi.

"Potrebna je oprema i ne možete bez znanja, ali za neke male kućne potrebe svako može da primjeni", rekla je Bojana Jovičević, tehnolog u Vinariji “Pajić”.